Zbog objave ekonomskog rata Rusiji Europska unija sada je primorana požare nastale sankcijama temeljenima na vrlo lošoj, štoviše nepostojećoj, računici gasiti mjerama koje neodoljivo podsjećaju na socijalističke sustave i za njih karakterično kombiniranje oštre štednje sa zamrzavanjem cijena. Problem je što ponavljamo praksu. Iako je sada, ako već ne i prije dvije godine, jasno da je inflacija koju kusamo izravna posljedica zaključavanja – zatvaranje je smanjilo proizvodnju, pokidalo opskrbne lance, posljedično smanjilo ponudu, a istodobno povećalo količinu novca u optjecaju – Europa, pa i mi, ponavljamo davno prožvakane teške lekcije. O bauku kontrole koji se širi Europom piše Gordana Gelenčer.
Dosad najveći intervencionistički paket mjera otkako je Hrvatske, kojim se snažno zadire u tijekove slobodnog tržišta, u javnosti je naišao na mnogo više odobravanja nego osporavanja. Poduzetnici su najsretniji ograničavanjem cijena struje, očekuju da će uskoro to biti učinjeno i s plinom. Primjedbe koje poduzetnici imaju na paket uglavnom se odnose na to da je mogao biti i sveobuhvatniji, da intervencionističkih mjera treba biti još više, a ne manje. Ekonomski su liberali 'na aparatima'. Zašto trenutno svi vole državu, u temi tjedna piše Manuela Tašler.
Nakon svih događaja još nitko ne reagira na činjenicu da više od pedeset tisuća privatnih kupaca plina u posrnulim plinarama, čija se imena i ne spominju, traži prelazak na opskrbu u zagrebačku plinaru. Nadaju se da će im se tako omogućiti kupnja plina prema uvjetima koje zakon jamči za takve situacije. Svi ti mali opskrbljivači pokopani su visokim cijenama, i to za količine koje su višekratno manje od prokockanih u poznatoj Ininoj plinskoj aferi. Istina, među njima je bilo njihovih vlasnika, bolje rečeno, političara koji su likovali nad zagrebačkim problemima, a na kraju su plinare u njihovom vlasništvu propale. To im ipak nije zasmetalo da zatraže pomoć i spas kod već poslovno mrtve zagrebačke Opskrbe. Ta nekamo su morali, makar i ovako. Što s Ininim plinom piše Mladen Pejnović.
Pod možda najvećim osiguranjem, pratnjom i političkom delegacijom u novijoj povijesti, prošlog je tjedna u Hrvatskoj gostovao turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. Osim političkih obveza u Sisku i na Pantovčaku, Erdoğan je, kao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, sudjelovao na 'Hrvatsko-turskom poslovnom forumu' u hotelu Westin, u organizaciji Ureda predsjednika i poslovnog tjednika Lider, odnosno Liderova Kluba izvoznika. S turske strane u Hrvatsku je stiglo čak 70 kompanija, a s hrvatske se prijavilo njih 160, kako bi sudjelovale u tzv. matchmaking susretima jedan na jedan. Što se zbivalo iza kulisa piše Vanja Figenwald.
Posljednjih nekoliko mjeseci u malom pitoresknom mjestu na obali, u Jablancu, 40-ak kilometara udaljenom od Senja, priča se o dolasku novog investitora, Amerikanca hrvatskog podrijetla koji preuređuje dugo napušteni hotel Ablana u kulinarski institut. Budući da Jablancu kronično nedostaje sadržaja, to je vijest koja se brzinom munje proširila među mještanima i vikendašima koji se kupaju ispod hotela na popularnoj 'banji', koju krase starinske kamene kabine. O ulaganjima u gastronomiju piše Željka Laslavić.
Kako pokazuju podaci Ministarstva pravosuđa, 2022. Službenički sud izrekao je ukupno šest kazni prestanka državne službe, 2021. jednu, a 2020. dvije. Katkad slike govore više od tisuću riječi, a katkad i samo jedna rečenica. Interesantno, zapošljavanje ljudi u javnom sektoru nije nikakav problem. U dvije pandemijske godine stiglo je pet tisuća novih zaposlenika. O uhljebima piše Ksenija Puškarić.
Uz novi broj Lidera stižu i dva posebna priloga, HR u RH i Budućnost medija.