Dok se službeno ustraje na sintagmi 'pranje novca', čak je i pravnim laicima jasno da u slučaju Ine o tome nije riječ. Nije se ovdje prala lova od, recimo, traffickinga, prodaje droge, organa ili oružja. Biznis je, vrlo vjerojatno uhodan godinama, (ne)srećom procvjetao isključivo zbog drastičnoga rasta cijene plina, pa se zaradilo neskromno više. A to 'više' nije se više moglo skriti. I možda je, zaključuje se po društvenim mrežama, netko tko ih je s pozicije moći trebao zaštititi, nemoćan od toga odustao. O događajima u Ini i hrvatskoj tragikomičnoj stvarnosti piše Gordana Gelenčer.
Rekordno visoka dobit koju su lani ostvarile hrvatske tvrtke u ovoj se godini ne prelijeva i u rekordno visoke dividende. U prvih pola godine u Hrvatskoj je isplaćeno oko 848 milijuna kuna dividende, što je oko 50 milijuna kuna manje nego u prvoj polovici prošle, kad su kompanije isplaćivale dobit iz krizne 2020. godine, te čak 364 milijuna kuna manje nego u prva dva kvartala 2019. godine, kad se isplaćivala dobit iz 2018. godine. Inflacija, energetska kriza i golema neizvjesnost tjeraju poduzetnike na dodatan oprez pa će, čini se, mnogi imati 'zmiju u džepu' čak i kad je riječ o isplati vlastite dobiti. Sa zaoštravanjem ekonomske situacije taj trend bit će sve prisutniji. U temi tjedna, Antonija Knežević piše o tome kako je većina lanjske dobiti zadržana na kompanijskim računima.
Koliko god su ekonomski analitičari ponekad znali 'fulati' prognoze, permanentno stanje krize koje traje više od dvije i pol godine (realno i od prošle financijske) većinu kreatora ekonomske politike, ali i poduzetnika, tjera da usmjere pogled upravo prema njima. Do kojih visina i koliko dugo inflacija može rasti, koliko će brzo uvis i kamate, hoće li rasti i plaće pa ulazimo u spiralu, hoće li nas potopiti sve slabiji euro, gdje smo mi u ovim globalnim preslagivanjima itd., sve smo to propitali odnedavno novoga glavnog ekonomista HGK Gorana Šaravanju, koji je svoja (praktična) znanja velikim dijelom brusio u Ministarstvu financija australske države Novoga Južnog Walesa i koji između ostalog tvrdi da bi bilo politički neodrživo ne intervenirati u cijene plina za gospodarstvo.
Uz novi broj stiže i poseban prilog 'Naplata potraživanja i računovodstveni servisi'.