Odlični rezultati poslovanja u godini dvoznamenkaste inflacije u klub milijardera doveli su čak 36 novih tvrtki, a samo su dvije ispale. Energia naturalis prošle se godine izdvojila kao uvjerljivo najveća kompanija u Hrvatskoj. Još prije dvije godine, s konsolidiranim prihodima za 2021. bila je tek peta, sljedeće godine prestigla je sve, pa i drugoplasiranu Fortenovu za gotovo 20 posto, a prošlu godinu završila je s rastom od 63 posto i s 8,14 milijardi eura imala je 50 posto veće prihode. I to nije sve! Osim što kontrolira Energiju naturalis kao jedini vlasnik, Pavao Vujnovac ovog trenutka bez ruskih sankcioniranih suvlasnika ima i većinski paket glasova u Skupštini Fortenove. Pa, kad bi se zbrojili rezultati dviju najvećih kompanija, Vujnovac kontrolira godišnje prihode od 13,5 milijardi eura, što je gotovo desetina prihoda kompletnog hrvatskoga gospodarstva. A toliku upravljačku moć nije imao ni Ivica Todorić u Agrokorovo zlatno doba o čemu u temi tjedan piše Goran Litvan.
A tko onda ima četrnaest djevojaka? – upitao se svojedobno jedan Banjolučanin suočen s podatkom (doduše, mitskim) da u njegovu gradu na jednog muškarca dolazi sedam žena. Tko li je oteo i njegovih sedam? Ova anegdota, koja dodatno podgrijava mit o Banjoj Luci kao gradu u kojem broj žena daleko nadmašuje broj muškaraca, zorno opisuje izreku da dobitak za jednu osobu znači gubitak za drugu. Iako se iz analiza zbirnih podataka iz financijskih izvješća može općenito zaključiti da su poslovni subjekti, analizirajući aktualne rizike u 2022., prilagođavali svoje cjenovne politike tako da pokriju rast troškova do razine zadržavanja marži profita iz 2021. ili iz godina rasta prije koronakrize i, tako kalkulirajući, većinom prenijeli problem inflacije na krajnje kupce – potrošače, takva cjenovna politika ipak nije dugoročno održiva. O inflaciji koja je mnogima bila mati a ne maćeha piše Antonija Knežević.
Odmah za početak razočarat ćemo sve koji čekaju padanje cijena stanova u Zagrebu – to će se teško dogoditi, možda sporadično, u nekim najmanje atraktivnim dijelovima grada, a novogradnja će vjerojatno i dalje rasti, možda nešto sporije nego dosad. Razlozi su jasni: i dalje je jaka potražnja koju prati vrlo slaba ponuda, a ponuda se neće pomaknuti s mrtve točke sve dok imamo sporu i netransparentnu administraciju, nejasne zakone i GUP, pravnu nesigurnost i nikakvu komunikaciju između ključnih donositelja odluka. Nema stanova, nema zemljišta za gradnju, nema stambene politike ni tržišta toliko traženog najma. Tako se može sažeti tužna priča o stanogradnji u glavnom gradu, koju nam je u razgovoru za Lider ponovio i Marin Štenglin, član Uprave Alfa stan grupe, a s kojim je pričala Marija Crnjak.
Za razvijanje ‘zagrebačke priče‘ jedanaesti najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj morat će duboko zaroniti u novo dugoročno zaduživanje kojim će financirati gradnju distribucijskog centra na području Zagreba, ključnog uvjeta za otvaranje većeg broja prodajnih mjesta, a onda i za otvaranje trgovina koje će veličinom i izgledom moći konkurirati vodećim trgovcima. Riječ je o maloprodajnom lancu Boso o kojem piše Manuela Tašler.
Uz novi broj stiže i poseban prilog PR - Odnosi s javnošću.