Europljani su manje radišni, manje ambiciozni, više regulirani i manje skloni riziku nego Amerikanci i taj se razlikovni jaz ne krpa nego širi. Nije to ustvrdio neki usputni američki biznismen na proputovanju kroz reguliranu, socijalnu Europu nego Nicolai Tangen, prvi čovjek nordijskoga investicijskog diva Norges Bank Investment Management, koji upravlja s 1,6 bilijuna dolara prihoda ostvarenih od norveških naftnih i plinskih resursa. Prije koji dan je za FT glasno ustvrdio da američke kompanije nadmašuju europske u rastu inovacija i razvoju tehnologija, što je rezultiralo sjajnim performansama američkih dionica.
Stoga ne čudi što njegov fond gotovo polovicu imovine ulaže upravo u američke dionice (2013. udjel im je bio 32 posto), a izloženost europskima smanjuje. Prije dvadeset godina europska su ulaganja držala 60 posto ukupnih, ali to se lani više nego prepolovilo, na samo 28,7 posto. Koliko su prilike za zaradu u Europi loše govori i podatak da je fond smanjio čak i udjel nekadašnje perjanice, Velike Britanije, s 15 na samo pet posto u portfelju.
Tako neradišna, neambiciozna, bez apetita za proboj, u čvrstim raljama direktiva, smjernica, uredbi, standarda, kriterija, mjerenja, sveopće prereguliranosti, Europska unija gubi posljednji konac koji je veže uza suvremeni ekonomski svijet. Izgubila je sve pozicije u svim ključnim industrijama i sektorima. Da se Europska unija trenutno nalazi u lošoj situaciji između SAD-a i Kine te da nas protekcionizam neće spasiti u temi broja piše Gordana Gelenčer.
Investicije su probile plafon, troše se krediti...‘, stihovi su Johnnyja Štulića kojima je opisao nezdravu ekonomsku (i političku) situaciju u Jugoslaviji. Krediti su 80-ih postali razlog krize koja je donijela poznate redukcije struje i redove za benzin, kavu i deterdžent, pa u kolektivnoj memoriji na ovim prostorima svaki snažniji ciklus kreditiranja povlači pitanje slijedi li nam novi kreditni slom kakav se zadnji put u Hrvatskoj dogodio početkom prošloga desetljeća.
Trenutačni podaci pokazuju da kreditiranje ne posustaje, posebice građana. U statistici Hrvatske narodne banke (HNB) stoji da su potkraj veljače ukupni krediti iznosili 43,1 milijardu eura ili 1,6 milijardi eura više nego godinu prije. Od toga su krediti kućanstvima porasli za više od 10 posto, na 22,1 milijardu eura; plasmani poduzećima pak, vrijedni 14,4 milijarde eura, rasli su mnogo skromnijom stopom, od 2,6 posto. Pozornost analitičara već dulje privlači nezaustavljiv rast gotovinskih kredita građanima. U veljači je njihov udjel u ukupnim plasmanima kućanstvima dosegnuo 37 posto, što je najviše od svibnja 2022. Na godišnjoj razini već je u studenome prošle godine rast gotovinskih nenamjenskih kredita premašio rast stambenih kredita. Dok gospodarstvo raste, pojačano je kreditiranje i očekivano. No prijeti li zbog toga hrvatskim bankama još jedan bauk loših kredita u slučaju izbijanja nove krize? Ima li razloga za uzbunu? O lošim kreditima u novom broju piše Tomislav Pili.
Predsjednica Hrvatske udruge stečajnih upravitelja (HUSU) Mira Hajdić svjesna je da stečajni upravitelji ne uživaju popularnost u javnosti. No tristotinjak stečajnih upravitelja vodi više od 3000 tvrtki u stečaju, koje imaju više od 5700 zaposlenih, a 2022. ostvarile su više od 600 milijuna eura prihoda. Njihova važnost u poslovnoj zajednici još je veća kad se uzmu u obzir dugovi koje tvrtke u stečaju imaju prema vjerovnicima.
Hajdić je u razgovoru s Goranom Litvanom istaknula da je prije svega poduzetnica i menadžerica, i ponosna je na to što je među stotinjak stečajnih postupaka koje je vodila desetak tvrtki nastavilo poslovati nakon što ih je provela kroz uspješne stečajne planove. Zato i može kvalificirano objašnjavati zašto previše stečajeva završava likvidacijom, predlagati kako smanjiti broj tvrtki koje idu u propast, upozoravati na sve opasnosti predstečajnih postupaka i obrazlagati s kojim se problemima susreću stečajni upravitelji. Uostalom, to su neki od razloga zbog kojih je cilj HUSU-a organiziranje stečajnih upravitelja u strukovnoj komori.
U novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera, između ostalog, donosimo i kompanijsku priču o Modiani ZG, temu o PPA ugovorima, razgovor s direktoricom tvrtke Lürssen Design Center Kvarner Teutom Duletić, a pripremili smo i prilog o IT rješenjima i podatkovnim centrima.