Ima li hrvatska industrija budućnost? U ovom pitanju, naravno, nije riječ o etabliranim tvrtkama. Najveći industrijski kompleks, Končar, odlično se snalazi u tranziciji prema obnovljivim izvorima, dvoznamenkasto rastu i tvrtke kojima upravljaju Braća Pivac, Vindija, Podravka i Pliva stabilno posluju, a i Fortenovin proizvodni sektor nikad nije bio upitan… Niz starih, tradicionalnih proizvodnji ipak je uspio preživjeti čak i pretvorbu i privatizaciju. No gdje su novi projekti? Sudeći prema medijskoj percepciji, u Hrvatskoj ih pokreću IT-ovci, trgovci, hotelijeri, marketingaši i konzultanti. Proizvođači su puno suzdržaniji i u medijima i na društvenim mrežama. Stoga ovdje pokušavamo ispraviti tu nepravdu pa razmatramo mogućnosti novih industrija, nastalih u posljednjih dvadesetak godina. U ovotjednoj temi tjedna Goran Litvan otkriva gdje su mladi poduzetnici, nova snaga hrvatske industrije.
Ne možemo se sada čuditi što je ljeto toplo. Svi sudionici plinskog biznisa još su u veljači mogli pretpostaviti koliko će plina biti potrebno za ogrjevnu sezonu, kad će se napuniti skladište i pojaviti viškovi – tim je riječima stručnjak za ugljikovodike komentirao najnoviju plinsku aferu u kojoj je HEP višak plina prodavao ispod tržišnih cijena. A što su rekli ostali stručnjaci saznala je Antonija Knežević u aktualnoj temi o aferi u HEP-u.
Nakon odlaska dugogodišnjega čelnog čovjeka hrvatskog ureda globalne konzultantske tvrtke Deloitte Dražena Nimčevića s partnerske pozicije na savjetničku njegovu je ulogu voditelja ureda preuzela Helena Schmidt, partnerica u Deloitteovu Odjelu poreza. Ima više od dvadeset godina iskustva u poreznom savjetovanju klijenata, međunarodno je priznata stručnjakinja za indirektno oporezivanje i redovito je imenovana najboljom stručnjakinjom za indirektno oporezivanje u izboru izdanja International Tax Review. Schmidt nam je ispričala koji su današnji izazovi konzultantskoga biznisa te se osvrnula na poduzetničku strukturu i gospodarski okvir razvoja Hrvatske. Sa Schmidt je razgovarala Željka Laslavić.
Od prehrambene industrije i tekstilne proizvodnje do građevinskih tvrtki i velikih proizvođača, Samobor se već generacijama ističe kao grad s raznovrsnim gospodarskim sektorima. Njegove tvrtke ne samo da otvaraju radna mjesta i potiču lokalni razvoj nego često sudjeluju i u zajedničkim inicijativama podupirući lokalne projekte i društveno odgovorno poslovanje. Zašto je u Samoboru za poduzetnike uvijek proljeće saznao je Roko Kalafatić.
Donosimo i temu o lažnim poslovima i lažnim oglasima za posao koji su sve pametniji‘ zahvaljujući najnovijim alatima za generiranje teksta kao što je ChatGPT, pa ih je danas teže raspoznati nego ikada. Također, pišemo o mladim poljoprivrednicima u Hrvatskoj kojih je iz godine u godinu sve više.