Upravljačka je moć 300 žena zaposlenih na čelnim pozicijama u 167 kompanija u Hrvatskoj ove godine 47,4 milijarde eura, što je povećanje od nevjerojatnih 50 posto (za 15,8 milijardi eura) i rekord otkako postoji Liderova rang-lista. No za takav impozantan skok postoje objektivni razlozi koji nisu isključivo posljedica boljih poslovnih rezultata. Naime, lani se upravljačka moć računala prema prihodima iz pandemijske 2020., a ovogodišnja rang-lista fokusirana je na prihode iz u mnogočemu bolje 2021. Iako se ne može reći da smo u posljednjih sedamnaest godina, koliko Lider objavljuje rang-listu 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa, svjedočili većim pomacima u njihovoj zastupljenosti na upravljačkim pozicijama, ove se godine na svjetskoj razini dogodio ozbiljan iskorak koji bi ženama mogao malo šire otvoriti vrata i pružiti priliku za veću rodnu ravnopravnost. U temi tjedna Željka Laslavić piše o najmoćnijima.
Dok Europska središnja banka (ECB) podiže kamatne stope kako bi ukrotila inflaciju, usporavanje ekonomije koje će ti potezi prouzročiti rezultiralo je posljednjih dana kritikama nekoliko europskih zemalja na njezin račun. Najzaduženije zemlje u tome su najglasnije, pa tako šef grčke središnje banke Janis Sturnaras zahtijeva sporiji rast kamatnih stopa, talijanska premijerka Giorgia Meloni ECB-ov potez naziva ishitrenim, a francuski predsjednik Emmanuel Macron kaže da će brzo dizanje kamata pogoršati recesiju. U posljednje vrijeme dojam je da središnje banke s jedne strane i vlade s druge strane vuku u suprotnim smjerovima. Prve pokušavaju ‘ohladiti‘ ekonomiju i tako smanjiti stopu inflacije, a političari mjerama koje imaju svrhu zaštititi standard građana štite i razinu potrošnje. Zašto monetarna i fiskalna politika moraju surađivati saznala je Antonija Knežević.
S Vladimirom Lukićem, globalnim stručnjakom za tehnologiju i digitalizaciju, direktorom i partnerom u Boston Consulting Groupu, razgovarala je Kata Pranić u Ljubljani u podružnici te tvrtke. Razgovor je bio iznimno zanimljiv, ne samo zbog znanja i informacija koje Lukić ima već i zbog načina na koji razmišlja i poruka koje šalje. Jedna je od njih da se ne treba ograničavati na malo hrvatsko i regionalno tržište, nego u startu ambiciju dignuti na svjetsku razinu.
Obiteljska trgovačka tvrtka Strojopromet, koja se bavi prodajom metalnih proizvoda, jedan je od glavnih kandidata za plaćanje poreza na ekstraprofit sudeći prema poslovnim rezultatima iz prošle godine. Naravno, treba pričekati kraj ove godine da bi se to definitivno potvrdilo, jer sve će ovisiti o tome hoće li ovogodišnja dobit biti takva da je za 20 posto veća od četverogodišnjeg prosjeka. Zašto je Strojopromet tržišni lider u trgovini na veliko metalima i zašto je ozbiljan kandidat za novi porez na ekstraprofit saznao je Edis Felić.
Uz novi broj stiže i poseban prilog o društveno odgovornom poslovanju.