Smrtni slučajevi koji se mogu pripisati mjerama štednje tijekom vladavine britanske Konzervativne stranke u razdoblju od 2010. do 2015. godine tema su rada čiji je glavni autor Ben Martuhappu, istraživač s Londonskog sveučilišta. Prema pisnju portala BoingBoing Martuhappu i njegovi suradnici 120 tisuća smrti uzrokovanih strogom politikom torijevaca nazivaju ekonomskim ubojstvom.
Mjere štednje konzervativne vlade nakon financijske krize pogodile su sustav britanske socijalne skrbi, smanjena su sredstva za lijekove, kućne posjete, hitne zdravstvene intervencije, obrazovanje, postporođajnu njegu, sigurnost hrane, potpore za invalide i umirovljenike te ostale mehanizme namijenjene ublažavanju posljedica siromaštva.
>>>Mihalinec: Vlada je prevarila 180.000 zaposlenih u javnim službama i njihove obitelji
Istovremeno, Britanija je desetljećima bila suočena s erozijom prava podstanara, radnika i potrošača. Uz stagnaciju plaća, pojačan stupanj stresa na radnom mjestu, te nejednakost prihoda i neravnomjernu raspodjele bogatstva, nisu poštovana ni ostala njihova prava u odnosu s korporacijama, zemljoposjednicima i poslodavcima.
Autori studije predviđaju da će smrtne posljedice takve politike do 2020. narasti na brojku od 200 tisuća, a povratak javnog zdravstva na razinu iz perioda prije 2010. koštao bi državu barem 25.3 milijardi funti.
Javni izdaci za zdravstvo u razdoblju od 2001. do 2010. godine porasli su po glavi stanovnika za 3.8 posto godišnje, dok je povećanje u prve tri godine vladavine konzervativne koalicije iznosilo samo 0.41 posto.
>>>Sindikat: Blokirano pet posto državnih službenika i namještenika
Godišnje povećanje proračuna za socijalnu skrb je s 2.20 posto palo na 1.57 posto, što se poklapa sa stopom mortaliteta koje su do 2010. smanjene na 0.77 posto, nakon čega je raslo na 0.87 posto godišnje.
U radu autori navode da je stopa mortaliteta porasla najvjerojatnije zbog toga što je u području socijalne skrbi bilo više ograničenja nego u zdravstvu. Također, navodi se pad broja medicinskih tehničara što je potencijalno utjecalo na 10 posto smrtnih slučajeva, stoji u zaključku rada.