U Hrvatskoj studira oko 44 tisuće izvanrednih studenata, a prema zakonu nemaju mogućnost da preko studentskog centra potraže zaposlenje. Razlog tomu je pretpostavka da su svi izvanredni studenti već u radnom odnosu, što u mnogim slučajevima nije točno. Većina njih najčešće je primorana na izvanredan status zbog malo slabijih rezultata na prijamnom ispitu ili, paradoksalno, baš zbog toga da studiranje prema bolonjskom sustavu mogu uskladiti s radom u smjenama.
Pritisak peticijom
U javnu raspravu ide Prijedlog novog zakona o studentskom radu kojim bi se unijelo više reda u to područje. Osim što bi propisao minimalnu naknadu za rad studenata, velika je novost da bi se popravio i status izvanrednih studenata, od kojih mnogi izvanredno studiraju iako nisu u radnom odnosu.
Nezadovoljan odnosom prema izvanrednim studentima, u veljači 2017. student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marko Leskovar na internetskoj stranici za online peticije (www.peticija24. com) pokreće akciju kako bi se izvanrednim studentima omogućio rad preko studentskih servisa. Ponukan iskustvom na matičnom fakultetu, na kojem je izvanrednih studenata na prvoj godini zaposleno samo 15 do 20 posto, Leskovar je ustvrdio da je studentima s takvim statusom nužno omogućiti rad preko studentskog servisa jer jedino tako mogu platiti sve veće troškove školarine. Peticijom je prikupljeno 7145 potpisa, a nakon prvotnog ignoriranja, a zatim i otpora, poglavito iz Ministarstva financija, okupljena je radna skupina zadužena za izradu prijedloga nacrta zakona koji bi regulirao studentski rad. Tu su skupinu činili predstavnici ministarstava znanosti i obrazovanja, financija, rada i mirovinskoga sustava, HUP-a, Vijeća studentskih centara, Hrvatskoga studentskog zbora, Nacionalnog vijeća učenika RH te sindikata znanosti i visokog obrazovanja te srednjoškolskog obrazovanja. Tako su mjerodavne institucije napokon bile primorane uhvatiti se u koštac s gorućim problemom koji traje otkad je izvanrednih studenata. Nekoliko mjeseci poslije čini se da će studenti napokon dobiti ono što su godinama tiho potraživali. Naime, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak nedavno je najavila da u javnu raspravu ide Prijedlog novog zakona o studentskom radu koji bi trebao omogućiti da svi studenti, pa i oni koji nisu u radnom odnosu, mogu raditi ako to žele. Predložena je i minimalna naknada za studentski rad, koja bi trebala iznositi najmanje 20 kuna, a dosad je bila između 15 i 35 kuna.
Osim prava na rad preko studentskih servisa, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu za izvanredne studente traži i pravo na prehranu te smještaj koje imaju redoviti studenti.
Traži se više
- Dugoročno, sustav će se poboljšati promjenom Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, tj. regulacijom statusa studenata u tri kategorije: redovite, redovite bez subvencije i izvanredne. Ta nova kategorija, redovitih bez subvencije, uključivala bi sve koji studiraju izvanredno, a nemaju zasnovan radni odnos te su izvanredni studenti zato što nisu ostvarili pravo upisa unutar kvote koju subvencionira država. Njima bi se omogućio željeni studij bez potpore državne školarine, ali s pravom na obavljanje studentskih poslova preko studentskih servisa te pravom na prehranu i smještaj - zaključio je Nediljko Jerković, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva te novi predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.
>>>Osnivač Agrivija poručio studentima: Imajte hrabrosti realizirati svoje ideje