I dok hrvatski putnički željeznički prijevoz grca od neisplativnosti, u Europi, nedaleko od nas, piše se nova stranica u povijesti prijevoza.
Nakon Bratislave, ugovor o ispitivanju izvedivosti izgradnje hyperloopa s kompanijom Hyperloop Transportation Technologies (HTT) potpisao je krajem siječnja i grad Brno. Cilj im je ispitati mogućnosti povezivanje Brna sa 120 kilometara udaljenom Bratislavom, a potom i s Pragom. Riječ je o sustavu prijevoza koji postiže brzinu od nevjerojatnih 1223 kilometara na sat, a sudeći prema izjavi izvršnog direktora HTT-a Dirka Ahlborna, sljedeći korak bit će utvrđivanje kojom rutom bi bilo najbolje povezati Bratislavu s Bečom i Budimpeštom, piše Guardian.
Novo ujedinjenje Europe
Uvođenjem ove inovacije, Europa bi iskusila ujedinjenje na jednoj sasvim novoj razini. Zamislite da na putu od Bratislave do Beča ne stignete ni prelistati novine jer vam put traje svega osam minuta.
- Uvođenje hyperloopa u Europu znatno bi skratilo udaljenosti i umrežilo gradove na sasvim nov način. Ovakav sustav prijevoza promijenio bi način putovanja i potaknuo međugraničnu suradnju u Europi, rekao je Vazil Hudak, slovački ministar gospodarstva o projektu koji će, prema procjenama CEO HTT-a, stajati između 200 i 300 milijuna dolara, a mogao bi biti završen već 2020. godine.
https://www.youtube.com/watch?v=fC4RZoKRWs4
Suradnja s regulatorima
Na sličnom projektu radi se i u SAD-u gdje se razmatra kako spojiti Los Angeles i San Francisco, ali i na Bliskom istoku gdje studiju izvodivosti za relaciju Dubai-Abu Dhabi izvodi konkurentska firma Hyperloop One (H1). Obje kompanije nastoje se povezati s političkim vođama diljem svijeta kako bi prikupile financijska sredstva i izgradile pojedinačne sustave prometovanja ovom najnovijom tehnologijom koju je 2013. predstavio Elon Musk, osnivač kompanije Tesla Motors i SpaceX. Čini se da su najveći fokus stavile na Ujedinjene Arapske Emirate i Istočnu Europu gdje je, piše TechCrunch, u usporedbi s SAD-om mnogo lakše ishoditi odobrenje za takav nov i neispitan sustav.
- Budući da smo riješili sve tehničke probleme vezane uz levitiranje kapsula, održavanja minimalnog tlaka u cijevima, ubrzavanja i usporavanja kapsula s ljudima na siguran način, sada je za nas ključno surađivati s vladama širom svijeta. Neophodno je da Hyperloop uspostavi izravnu suradnju s regulatorima u ovom stupnju razvoja. Trebat će napisati nove zakonske okvire i nove propise kada počnemo s izgradnjom sustava u Slovačkoj, UAE i ostalim zemljama, rekao je Ahlborn.
Hyperloop One za to vrijeme gradi testni tunel koji bi trebao biti završen do kraja godine, a izvršni direktor te kompanije Rob Lloyd za CNN je izjavio kako planiraju proizvesti svoj prvi komercijalni vlak do 2021. ili čak do 2020. godine. Čini se da će se ove dvije kalifornijske tvrtke međusobno nadahnjivati u neizvjesnoj utrci za ulazak u povijest kao prva kompanija koja je omogućila nov način putovanja.
Traženje inovativnih rješenja
Projekt razvoja ovog novog sustava prijevoza progresivno ide naprijed. Mercury News donosi podroban izvještaj o tome kako izgledaju rješenja mladih inovativnih timova koji su svoj dizajn kapsule za putnike predstavili krajem siječnja na prvom hyperloop natjecanju gdje su ti prototipovi i testirani. Najboljom kapsulom ocijenjen je rad tima iz Nizozemske. Novo natjecanje bit će na ljeto, a dotad se Muskova ekipa uhvatila kopanja. - Počeli smo kopati rupu u Crenshawu ispred SpaceX-a. Tamo je golema rupa i tamo će stroj za kopanje tunela započeti s radom, rekao je Musk i dodao da zasad još nemaju pojma što rade. No, teško da je vizionar Musk bez vizije što radi. Tko zna, možda baš tunel koji sada stvaraju postane polazište jedne sasvim nove dimenzije putovanja. Dotad će Hrvati i svi turisti smišljati inovativna rješenja kako prikratiti vrijeme u vagonima koji bez imalo žurbe prometuju na relaciji od Zagreba do Splita.