Hrvatska je u prošloj godini povećala ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na prethodnu godinu za 0,9 posto, dok je broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov na moru smanjen 1,3 posto, a broj plovila za 2,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
U 2016. broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov u morskom ribarstvu smanjen je za 1,3 posto, na 7.746. Ukupan ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u prošloj je godini povećan za 0,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 85.028 tona.
>>>Odobren 71 milijun kuna za prvih pet FLAG-ova u ribarstvu
U ukupnom prošlogodišnjem ulovu dominira plava riba sa 65.405 tona, a doda li se tome i 2.934 tona plave ribe iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj plave ribe bio 68.339 tona, što je 0,9 posto više nego 2015. godine.
Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu plave ribe ima srdela, koje je ulovljeno 53.909 tona ili 7,6 posto više nego godinu prije. Za 12,6 posto povećan je ulov i uzgoj tuna, na ukupno 3.445 tona, pri čemu prevladava uzgoj s 2.934 tone, dok je prošlogodišnji ulov tune bio 511 tona.
Statistika morskog ribarstva u prošloj godini pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 13.102 tone, što je 4,6 posto više nego godinu ranije. Tako je uzgoj lubina lani iznosio 5.310 tona, a doda li se tomu i osam tona iz ulova, ukupne su količine 5.318 tona, što je 18,3 posto više nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi rast za 1,2 posto, na 4.268 tona, od čega je čak 4.101 tona iz uzgoja. Povećan je i ulov cipla, za 29 posto, na 120 tona.
Ulov trlja je smanjen za 16,5 posto, na 974 tona, oslića za 4,4 posto, na 744 tone, ugora za 9,1 posto, na 40 tona itd. Prošlogodišnji ulov ljuskavaca povećan je za 5,5 posto, na ukupno 923 tone, od čega se 235 tona odnosi na škampe, 680 tona na kozice, a 8 tona na jastoge.
Istodobno se pad ulova i uzgoja u prošloj godini bilježi kod kamenica, dagnji i ostalih školjkaša, za 14,1 posto, na 1.528 tona, dok je ulov i uzgoj lignji i lignjuna povećan 42,4 posto, na 393 tone.
Broj ribarskih plovila lani je smanjen za 2,3 posto, dosegnuvši brojku od 7.746.
Podaci DZS-a pokazuju da je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2016. smanjena za 16,5 posto, na 4.035 tona. Pritom je proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima smanjena za 14,1 posto, na 3.568 tona, a proizvodnja u pastrvskim ribnjacima za 31,2 posto, na 467 tona.
Od ukupno proizvedene slatkovodne ribe 66,9 posto odnosi se na proizvodnju šarana, a 11,6 posto na proizvodnju pastrve, navode statističari. Vrijednost ribarstva u 2016. u odnosu na 2015. porasla je za 1,6 posto. Statističari objašnjavaju kako je na taj rast utjecao rast vrijednosti morskog ribarstva, za 1,9 posto, kod kojeg je zabilježen blagi porast i prodanih količina (za 1,1 posto) i cijena (za 0,8 posto).
Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2016. u odnosu na 2015. pala je za 2,9 posto, što je prouzročeno manjim prodanim količinama (za 16,5 posto) dok su cijene svih vrsta slatkovodne ribe porasle. Šaran, koji ima najveći udio u vrijednosti slatkovodne ribe, bilježi rast cijene za 28 posto, ali i pad prodanih količina za 20,7 posto.