U nastavku 6. Liderovog susreta guvernera u Rovinju, Nicolas Véron s briselskog instituta Bruegel održao je uvodno predavanje na temu Neprihodujući krediti (NLP): lekcije iz iskustva europodručja. Odmah na početku upozorio je da se radi o predavanju teoretičara koji se nikada nije osobno bavio NLP-ovima te da uvjerljive podatke o ovoj temi nije lako dobiti. Nakon kratkog pregleda recentnih događanja u europodručju, odnosno kretanja NLP-ova u najproblematičnijim članicama poput Irske, Italije, Španjolske, Grčke, Cipra i Portugala, Véron je prešao na izlaganje lekcija proizašlih iz posljednje krize.
[caption id="attachment_331377" align="aligncenter" width="750"]
Boris Vujčić[/caption]
Reakcija je u početku bila nijekanje problema i njegovo kasno priznavanje, što se očitovalo u ‘zombifikaciji‘ (banke koje zapravo nemaju novca i dužnici bez novca), nastavljanju kreditiranja unedogled i pretjeranom pozivanju na neuspjeh tržišta kao takvog. Konačnu ocjenu koncepta ‘loših banaka‘ nije mogao dati jer je još prerano za to i nema dovoljno nezavisnih procjena uspješnosti različitih ‘loših banaka‘ koje su osnovane kao odgovor na krizu i prevelik broj loših zajmova s kojim su bile suočene. Jednako tako, iskustva su dosad vrlo različita, neke su ‘loše banke‘ bile relativno efikasne, ali neke i nisu.
>>>Počeo je 6. Susret guvernera regije
Lekcije za europodručje su da nema univerzalnog recepta za rješavanje NLP-a, da je potrebno nastaviti jačati nadzor banaka u europodručju od strane Europske središnje banke, da treba nastaviti harmonizirati zakonodavstva te možda uvesti statistike o NLP-ovima za cijelu Europsku uniju. Prema Véronu, najvažnije je u budućnosti izbjeći nijekanje postojanja i visine udjela NLP-a u poslovanju jer to samo u konačnici pojačava njihov negativan efekt.
[caption id="attachment_331365" align="aligncenter" width="750"]
Nicolas Véron[/caption]
U predavanju koje je uslijedilo, Vedran Šošić iz Hrvatske narodne banke, ukratko je predstavio najvažnije elemente normalizacije monetarne politike u regiji. Globalni i robusni rast, izostanak značajnije inflacije i očekivanje porasta kamata tri su osnovna faktora normalizacije, naglasio je i ustvrdio da ima razloga za optimizam u odnosu na blisku budućnost - vjerojatno je ‘novo normalno‘ (još neko vrijeme velike bilance i niske kamatne stope), stupnjevit pristup dizanju kamata (ESB prati s odgodom američki Fed), a i gospodarski fundamenti u regiji su vrlo čvrsti. Postoje i rizici, upozorio je, prvenstveno u mogućem naglom porastu premije na rizik i inflacije, ali i eventualnih nestabilnosti u financijskom sektoru i nepoznatih stavova novih članova odbora u ESB-u i Fedu.
[caption id="attachment_331371" align="aligncenter" width="750"]
Dimitar Bogov[/caption]
Reagiranje, a ne oblikovanje
U prvom panelu na temu izazova monetarnih politika na kojem su sudjelovali guverneri središnjih banaka iz regije, moderatora Velimira Šonjea zanimalo je kako guverneri vide kretanje inflacije i kako će reagirati na izgledno povećanje kamatnih stopa. Boštjan Jazbec iz Banke Slovenije rekao je kako postoje zablude oko utjecaja središnjih banaka na kamatne stope. One reagiraju na zadane uvjete, a ne oblikuju ih, zato što banke ne mogu utjecati na gospodarske fundamente. Vjerojatno ćemo dobiti novo gledište na inflaciju, uspoređeno sa klasičnim ekonomskim mudrostima o ovom indikatoru, zahvaljujući pojavi novih faktora u globalnoj ekonomiji, napomenuo je. Njegov hrvatski kolega Boris Vujčić, odbacio je dva posto inflacije koje cilja ESB kao načelni kriterij za sve središnje banke, ustvrdivši kako je za HNB u zadanim uvjetima i jedan posto inflacije sasvim poželjna stopa. Prema njemu, banke bi trebale imati određenu diskreciju odrediti koja je stopa inflacije poželjna u danom trenutku.
[caption id="attachment_331367" align="aligncenter" width="800"]
Boštjan Jazbec[/caption]
Upozorio je i da se monetarna politika mora normalizirati jer u protivnom neće imati nikakve instrumente na raspolaganju kada dođe novi pad ekonomske aktivnosti, koji je izvjestan prije ili kasnije (kako startati s 0 posto kamate, zapitao se). Odgovarajući na pitanje kako će reagirati na dizanje kamatne stope u uvjetima valutnog odbora, odnosno vrlo ograničenih instrumenata, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić, izrazio je uvjerenje da će stope rasti, ali postupno. Na raspolaganju CBBiH ima povećanje obavezne rezerve i pratit će poteze Feda i ESB-a.
[caption id="attachment_331369" align="aligncenter" width="750"]
Fehmi Mehmeti, Senad Softić i Boris Vujčić[/caption]
Slično pitanje dobili su i šefovi središnjih banaka Crne Gore, Kosova i Makedonije, pri čemu je manevarski prostor Fehmija Mehmetija, guvernera Centralne banke Kosova i njegovog crnogorskog kolege Radoja Žugića posebno ograničen s obzirom da te zemlje koriste euro, ali nisu članice europodručja. Žugić ne očekuje promjenu politike ESB-a do jeseni ove godine, do kada Crna Gora planira dovesti u red svoj javni dug i spremna dočekati eventualne promjene, dok je Mehmeti poručio da je kosovski financijski sustav vrlo stabilan i likvidan trenutno. Narodna banka Makedonije ne može utjecati na politiku ESB-a, rekao je Dimitar Bogov, ali može na svoj spread prema euru. Kako je istaknuo, uglavnom se od njegove institucije očekuje praćenje politike ESB-a, no to ne mora biti slučaj i ovisit će o trenutnim uvjetima u Makedoniji.