Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić predstavio je u petak Strategiju uvođenja eura u Hrvatskoj, poručivši da je Hrvatskoj u interesu započeti proces uvođenja eura te da će time ostvariti značajne i trajne koristi, znatno veće od troškova.
Na okruglom stolu "Izazovi uvođenja eura u Hrvatskoj" u organizaciji riječkog Ekonomskog fakulteta Vujčić je istaknuo da nakon javne rasprave, za koju je strategija podloga, slijedi usvajanje strategije. Kazao je i da dinamika procesa uvođenja eura uvelike ovisi o nama, ali da je potrebna i potpora država članica i institucija EU za pristupanje tečajnom mehanizmu, što je ključan korak u procesu uvođenja eura.
>>> Vujčić predstavio prednosti i nedostatke uvođenja eura
Po njegovim riječima, specifičnosti hrvatskog gospodarstva idu u prilog uvođenju eura. Hrvatska je najmanja članica EU-a koja još uvijek koristi vlastitu valutu, snažno je trgovinski integrirana s europodručjem, ima visoko euroizirano gospodarstvo (75 posto domaće štednje i 67 posto ukupnih dužničkih obveza vezan je uz euro), dok u hrvatskom bankovnom sustavu dominiraju banke u vlasništvu institucija iz europodručja, naveo je.
Troškovi i rizici uvođenja eura su pretežito jednokratni i mali, kao što su gubitak samostalne monetarne politike, rizik jednokratnog i blagog učinka na rast cijena prilikom konverzije, rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta neravnoteža, troškovi konverzije, prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci te sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim državama članicama, tvrdi Vujčić.
Kazao je i da su koristi uvođenja eura znatne i trajne, ističući pri tome koristi uklanjanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, otklanjanje rizika valutne krize i smanjenje rizika bankovne i platnobilančne krize, niže transakcijske troškove, poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima, pozitivan učinak na turizam, sudjelovanje u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava i pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja.
Po riječima Vujčića, troškovi i rizici uvođenja su pretežito jednokratni i mali, kao što su gubitak samostalne monetarne politike, rizik jednokratnog i blagog učinka na rast cijena prilikom konverzije, rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta neravnoteža, troškovi konverzije, prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci te sudjelovanje u pružanju financijske pomoći drugim državama članicama.
>>> Bago: Ulaskom u eurozonu izvoznici će postati konkurentniji
Vujčić je rekao da je ulazak u tečajni mehanizam ključan korak. I dok je ranije ulazak u taj mehanizam bio slobodan, sada ga trebaju odobriti europski partner. Naveo je i da će se ove godine vjerojatno iskristalizirati što je točno potrebno za ulazak u tečajni mehanizam, dodavši da smatra da je to pokazivanje reformskog kapaciteta države. Hrvatska je na dobrom putu, moguće je da će najviše rasprave biti oko kvalitete institucija, smatra,
Vujčić je naglasio da će tečaj pri ulasku u tečajni mehanizam biti fiksiran, u dogovoru s partnerima iz EU, pri čemu je naveo da da ne zna koji će biti tečaj, ali da bi bilo najbolje računati da će to biti onaj koji imamo danas.
Naglasio je da su prioriteti ekonomske politike u postupku uvođenja eura nastavak vođenja fiskalne poltike s ciljem uravnoteženje proračuna, smanjenje javnog duga, stvaranje fiskalnog prostora za razdoblje krize, provođenje strukturnih reformi za povećanje potencijalnog rasta, smanjenje makroekonomskih neravnoteža, podizanje održivog gospodarskog rasta, stvaranje novih radnih mjesta...
Baričević: Zasad nitko ne razmišlja o izlasku iz eurozone
Predstavnik Europske komsije u Hrvatskoj Branko Baričević u raspravi je naglasio da za sada nitko ne pomišlja izaći iz eurozone, da je to konforna zona te se nada da će Hrvatska to iskoristiti.
Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck rekao je da visoka razina eurizacije govori u prilog ulaska u eurozonu, što on osobno podupire. No, naveo je da će bankarstvo izgubiti dio prihoda, naročito u mijenjačkom dijelu. Najveća prednost je smanjenje valutnih i drugih rizika, ocijenio je i dodao da sada postoji raskorak jer je sve više kredita u kunama, a sve više štednje u eurima te da je to dugoročno neodrživo. Kamatne stope se već smanjuju, što je, kazao je posljedica stabilizacije makroekonomije, i trebale bi i dalje padati.
>>> Reforma eurozone: Do ožujka ‘približavanje stavova’, prve odluke najranije u lipnju
Prodekan za znanost na Ekonomskom fakultetu u Rijeci Saša Žiković smatra da euro nije garancija za niže kamatne stope i da ne treba očekivati daljnje smanjenje kamatnih stopa. Rekao je da su neke zemlje, primjerice Slovenija, iskoristile razdoblje prije ulaska da snažno depreciraju valutu, odnosno tolar i da je tako došlo do "buma" izvozne industrije. Dodao je da su Češka, Mađarska i Poljska radile isto, da su kroz deset godina oslabile svoje valute i za 25 posto.
Direktor BINA Istre Dario Silić, rekao je da je i ta tvrtka sezonski osjetljiva, da se oko 70 posto usluga naplaćuje u kunama, ostalo u eurima te da će uvođenje eura uzrokovati troškove prilagodbe naplatnih kućica koje primaju samo kune. Dodao je da bi pad kamatnih stopa za samo 1 posto znatno smanjio rizik financiranja i osigurao uštede.
Ivan Perković iz RALU Logistike Ivan Perković kazao je da je kao direktor tvrtke koja ima velike troškove konverzije priklonjen ulasku u eurozonu, a predsjednik Uprave Croatia Airlinesa Jasmin Bajić da je zrakoplovno tržište visokoeurizirano te da bi uvođenje eura za tu tvrtku bilo olakšanje i dodatni impuls.
Vujčić: Pad dolara pojeftinjuje dobra na svjetskom tržištu čija je cijena u dolarima
Odgovarajući na marginama okruglog stopa na pitanje novinara o slabljenju dolara, guverner Vujčić je ocijenio da to može na Hrvatsku utjecati na nekoliko načina. Rekao je da su dobra koja se na svjetskom tržištu izražavaju u dolarima, poput nafte ili metala, sada u Hrvatskoj jeftinija, pa postoji deflacijski pritisak. S druge strane, u mjeri u kojoj domaći prozvodi idu na ta tržišta, oni postaju konkurentniji. Treći utjecaj vidljiv je na tečajnim razlikama, jer HNB ima negativne tečajne razlike zbog toga što mora držati značajni dio međunarodnih pričuva i u dolaru, rekao je.
Na pitanje očekuje li kreditni slom zbog strože regulative za odobravanje kredita, rekao je da ne očekuje kreditni slom, ali da činjenica da se povećao dio plaće koji nije ovršiv sigurno smanjuje kreditnu sposobnost dužnika. Kada se povećava zaštita dužnika, dio njih se isključuje iz kreditne sposobnosti, ona im se smanjuje, ali je to daleko od toga da bi trebalo dovesti do kreditnog sloma, istaknuo je.