Strategija ne određuje datum, ali naš cilj je ući u tečajni mehanizam do 2020. Nakon ulaska u tečajni mehanizam ne bi trebali imati većih problema i tri godine nakon toga očekujemo i nadamo se ulasku u eurozonu, poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić na Konferenciji Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj. U svojoj je prezentaciji pokazao i benefite i troškove takve operacije.
- Hrvatska je najmanja članica EU koja nije uvela euro. Čak 60 posto trgovine imamo s članicama eurozone, 75 posto štednje je u euru. Najvažnija korist uvođenja eura je ukidanje valutnog rizika. Najeuroiziranija smo članica EU. Slijedi smanjenje kamatnih stopa, manji rizik za banke, niži transakcijski trošak, poticaj inozemnih ulaganja, sudjelovanje u prihodima eurosustava – kazao je Vujčić. S druge strane troškovi su gubitak samostalne monetarne politike, rizik rasta cijena, prekomjerni priljev kapitala i rast neravnoteža, troškovi konverzije, prinos novca ECB-u, sudjelovanje u naknadama.
- Rast cijena? Postoji percepcija u javnost da će cijene rasti. To nije točno i to se nije dogodilo u zemljama koje su uvele euro. Rast je kod njih bio 0,2 i 0,3 postotna poena. No, cijene kave su se, primjerice, zaokruživale zbog čega je i nastala takva percepcija. Procjenjujemo da će rast cijena u Hrvatskoj biti 0,2 postotna poena. Jednokratni troškovi konverzije – procjenjujemo da će to koštati 0,5 posto BDP-a, rekao je guverner.
>>>Plenković o usvajanju eura: Nećemo uvesti europske cijene a ostaviti hrvatske plaće
- Ukupna zaduženost u Hrvatskoj, s valutnom klauzulom, je preko 500 milijardi kuna. Dakle, 15 posto deprecijacije kune znači rast duga od 50 milijardi kuna. Ne želimo dozvoliti ni aprecijaciju kune da ne narušimo konkurentnost. I zato nam ništa ne preostaje nego držati ga stabilnim. Kad uđemo u eurozonu, rizik deprecijacije tečaja i rasta duga nestaje – objasnio je guverner Vujčić. Napomenuo je kako bi ulazak u eurozonu doveo do većeg kredibiliteta destinacija za izvoznike i investitore.
- Ako netko planira uložiti 100 milijuna eura, a tečaj deprecira 10 posto, ulagač gubi 10 milijuna eura. Kapital će za naše izvoznike postati jeftiniji, a ni oni neće imati tečajni rizik niti će plaćati zaštitu od tečajnog rizika. Turizam, 80 posto prihoda dolazi iz eurozone – kazao je Vujčić. Hrvatska dobiva pristup monetarnim operacijama ECB-a. No, čeka nas i veliki trošak pristupa europskom stabilizacijskom mehanizmu od ukupno 690 milijuna eura u razdoblju od 12 godina. Taj je mehanizam skup kada država nema problema, ali kada je u krizi zlata vrijedi. Grčka Španjoslka i Portugal se izrazito jeftino zadužuje zbog toga.
>>>Miodrag Šajatović: Ulazak u eurozonu – novi mamac nakon ulaska u NATO i EU
- Rast cijena? Postoji percepcija u javnost da će cijene rasti. To nije točno i to se nije dogodilo u zemljama koje su uvele euro. Rast je kod njih bio 0,2 i 0,3 postotna poena. No, cijene kave su se, primjerice, zaokruživale zbog čega je i nastala takva percepcija. Procjenjujemo da će rast cijena u Hrvatskoj biti 0,2 postotna poena. Jednokratni troškovi konverzije – procjenjujemo da će to koštati 0,5 posto BDP-a – zaključio je guverner.
Da bi uveli euro i približili se tom procesu moramo zadovoljiti podosta uvjeta.
- Prvi korak je ulazak u ERM II u kojem se nalazi i do dvije godine. Nominalni kriteriji (Maastricht) cijene moraju biti stabilne – lani smo ispunili kriterije. Tečaj mora biti stabilan, fluktuacija tečaja može biti +- 15 posto. Lani je oslabio 1,7 posto. Održivost javnih financija, što godinama nismo ispunjavali. No, ove godine još ćemo dodatno smanjiti deficit. Javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a. No trend je opadajući. Ako se javni dug smanjuje 1,3 postotna boda BDP-a, u prvih 6 mjeseci ove godine imali smo najbolje smanjenje javnoga duga u Europi. Peti kriterij isu dugoročne kamatne stope. Prinosi na državne obveznice moraju biti u sklopu s najboljima u europi, i taj uvjet ispunjavamo – objasnio je ministar financija Zdravko Marić.
Kaže kako država članica sama odlučuje o tome kada će ući i tada kreću konzultacije s ostalim članicama. Ne postoje formalni kriteriji ulaska u ERM II, tijek pregovora nisu vremenski ograničeni, a nakon toga se definira datum i tečaj službene procedure. Posljednji ulazak u ERM II bio je 2005. godine – Slovačka, a posljednja koja je ušla u eurozonu je bila Litva. Kada su te države ulazile, apetiti Europe bili su drugačiji. NE zaboravimo krizu nakon toga – napomenuo je Marić. Dodao je i jednu usporedbu s nekim državama eurozone koje iskazuju podosta nizak dug u odnosu na BDP.
No te države su napravile nešto što mi nismo ni nećemo. - Kada bi nacionalizirali drugi mirovinski stup, kao što su napravile neke europske države, naš javni dug pao bi 20 postotnih bodova, što znači da bi pao na oko 60 posto. No ova Vlada to neće napraviti, čak štoviše razmišljamo suprotno. Ali to naglašavam čisto kao usporedbu – zaključio je Marić.
Ministrica gospodarstva Martina Dalić upozorila je kako nam uvođenje eura neće riješiti godinama akumulirane probleme. Strukturne reforme moraju se provesti.
- Strukturne reforme moramo provoditi, ne samo zbog uvođenja eura jer on nam sam po sebi neće riješiti probleme. Vjerujem da će proces o kojemu dana počinjemo razgovarati dati dodatan poticaj ra reforme i za društveni dijalog o tim reformama. Moramo efektivno porezno rasteretiti gospodarstvo, administrativno rasteretiti gospodarstvo te provesti reformu pravosuđa – rekla je Dalić, Naglasila je kako je javni sektor nositelj ekonomske politike, reforma tog sektora je bitan korak rema boljoj produktivnosti rada. Obrazovni sustav je dugoročno ključan, to nije nešto što se radi zbog eurozone, ali jest nešto što presudno ovisi konkurentnost našeg gospodarstva.
- Nadalje, moramo bolje upravljati državnom imovinom, privatizirati, povećati održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava te povećati korištenje EU fondova – zaključila je Dalić.