Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u srijedu je kazao kako su najnovije prognoze EBRD-a o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 2,7 posto na tragu onih koje je dao HNB krajem prošle godine.
Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) objavila je u srijedu da u ovoj godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,7 posto, a u idućoj za 2,5 posto, što predstavlja usporavanje rasta u odnosu na lani, kada je bruto domaći proizvod (BDP) ojačao 2,8 posto.
- Najnovije prognze EBRD-a za Hrvatsku više-manje u skladu su s procjenama HNB-a koje smo dali krajem prošle godine, istaknuo je Vujčić na marginama godišnjeg skupa EBRD-a, koji se održava u jordanskom glavnom gradu Ammanu.
>>> EBRD očekuje rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 2,7 posto
Prema procjenama HNB-a, gospodarstvo bi u ovoj godini moglo porasti za 2,9 posto, dok je Europska komisija (EK) prošloga tjedna procijenila da će rast iznositi 2,8 posto.
- Otprilike isto vidimo i mi i oni, kao i EK, koja je nedavno dala prognoze. Rast u ovoj godini mogao bi biti nešto ispod 3 posto, izjavio je Vujčić.
Po komponentama rasta procjene se, kaže, također ne razlikuju puno.
- Glavna komponenta hrvatskog gospodarskog rasta i dalje je izvoz, s tim da kad gledamo ukupni doprinos neto izvoza stopi rasta BDP-a, onda je ona mnogo manje pozitivna, jer i uvoz raste, a to je povezano s rastom osobne potrošnje, rekao je Vujčić.
>>>DZS: RH lani izvezla robe za 95,49 milijardi, a uvezla za 149,8 milijardi kuna
Ocjenjuje da je kod rasta uvoza dobro što raste komponenta kapitalnih dobara.
- To možda znači da ćemo vidjeti značajnije investicije, jer ono što je do sada bio najveći problem je izostanak investicija. U 2017. smo imali podbačaj investicija u odnosu na naše prognoze, kazao je Vujčić.
Pitanje je, kaže, jesu li one odgođene za ovu godinu ili je riječ o nekom strukturnom problemu. Također, podsjetio je da su investicije u velikoj mjeri posljedica investicijske klime.
- Ako se želi značajno povećati investicije, onda su potrebne i strukturne reforme te poboljšanje poslovne klime, i to prvenstveno regulacije tržišta usluga i proizvoda, zaključio je Vujčić.