Za samo nekoliko dana, cijela Europska unija, sve zemlje članice, odnosno one koje su odlučile ostati u EU, jer nakon šoka koji je izazvao Brexit i izlazak neke od članica iz EU više nije mit, proslavit će u Rimu šezdeset godina od potpisivanja Rimskih ugovora, sporazuma koji je omogućio stvaranje carinske, a potom i Unije kakvu poznajemo danas. Od tada pa do danas (a sporazum je potpisan 25. 3. 1957.), Europa se transformirala iz kontinenta opterećenim brojnim ratovima, u jedinstveno tržište, čije su članice prosperirale u miru.
A upravo je mir prva i najveća vrijednost, dostignuće projekta zvanog Europska unija, s čime su suglasni svi sugovornici rasprave o budućnosti Europske unije, organiziranom u Europskom domu, u Zagrebu.
- Za moju zemlju potpisivanje Rimskih ugovora značilo je korak unaprijed prema civiliziranom načinu rješavanja sporova, u odnosu na načine rješavanja sukoba, kakve bilježe i povijest Europe, rekao je direktor Zaklade Friedrich Ebert, Max Brandle.
Danas, 60 godina kasnije, Europa je, doduše mirno mjesto, ali nikada prije poduhvat da ju se učini potpuno integriranim prostorom nije bio u većoj opasnosti. Brandle, koji je na čelu njemačke političke zaklade, organizacije koja zastupa stavove SPD-a, nije propustio naglasiti kako se Rimska deklaracija stvara u vrijeme kada europska politička elita strepi nad ishodom nadolazećih izbora, u Njemačkoj i Francuskoj. Naime, europskim političarima, pa tako i domaćima najveću prijetnju na putu potpune federalizacije Europe, predstavljaju populisti, iako to nije jedini europski problem, već tek refleksija na postojeće.
Glavni cilj
- Glavni cilj stvaranja Europske unije bio je izbjeći rat na teritoriju Europe i u tome smo bili uspješni, rekao je bivši šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, Paul Van Doren.
- Brexit i dalje ostaje situacijom izvan kontrole, ali razvod nudi i nove mogućnosti. Upravo to Donald Tusk stavio je u fokus, pa sada 27 članica imaju priliku obnoviti europsko jedinstvo. Od Rimske deklaracije očekujem da ne bude samo formalan dokument, već da doista ima takav značaj. Temelj EU su jedinstvo i solidarnost, rekao je.
- Mir je najvrjednije dostignuće EU, prostora koji je vidio strašne ratove, a pretvoren je u prostore mira i suživota - dodala je pomoćnica ministra vanjskih i europskih poslova Hrvatske Zrinka Ujević.
Populizam, koji je antieuropski orijentiran, Ujević je ocijenila posljedicom nedovoljne informiranosti žitelja Europe, pa onda tako i Hrvatske. Posljedicu, Bijelu knjigu, koja predlaže 5 modela daljnjeg razvoja EU, Ujević tumači isključivo sa aspekta interesa Hrvatske, pa kaže kako nije uvjerena da će se stanovnici EU i njihovi političari opredijeliti za samo jedan model.
- Naši građani sigurno ne očekuju samo zajedničko tržište jer se sigurno neće odreći putovanja bez putovnice ili zajedničke sigurnosti, pogotovo po pitanju terorizma, rekla je Ujević.
Dodala je kako valja odabrati onaj model daljnjeg razvoja EU, koji neće uzrokovati daljnje podjele, na Sjever i Jug, bogate i siromašne.
Pita li se Joška Klisovića, saborskog zastupnika, kada se govori o Europi s više brzina, Bijela knjiga rezultat je nezadovoljstva Komisije s provođenjem europskih politika na nacionalnim razinama.
- Bijela knjiga oblik je frustracije Europske komisije trenutnim stanjem u EU. Komisija ne vodi politike, ali upravlja operativnim zadacima. Sebičnost i nedostatak volje članica da provode politike dovele su do situacije da je Juncker rekao, sad je dosta, ili ćemo rastočiti ovaj projekt od kojeg smo svi imali koristi, ili ćemo odgovorno početi provoditi odluke - rekao je okupljenima u Europskom domu, Klisović.
Istaknuo je kako je federalna Europa ideja koju je prvi plasirao Winston Churchill, i po njemu logičan cilj EU. Eliminaciju problema koje su izazvale populističke i nacionalističke tendencije, Klisović, kao i svi ostali sugovornici, vide u boljem informiranju ljudi o dobrim stvarima koje je EU donio u naše živote, a obrazovanje je, svakako jedan od tih instrumenata.