U javnoj raspravi je prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) kojim se želi ojačati utjecaj i tržišna pozicija poljoprivrednika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i koji, uz ostalo, donosi obvezno članstvo u HPK-u za korisnike potpora. Javna raspravu Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je 30. siječnja, a završava 14. veljače.
Predlagatelj tvrdi kako se zakonom prije svega želi ojačati položaj OPG-ova i drugih poljoprivrednika, putem krovne interesne institucije kroz koju bi jedinstveno zastupali svoje interese na nacionalnoj i međunarodnoj razini te ojačali svoj utjecaj i status na tržištu.
>>>Tolušić: Poljoprivreda treba biti samodostatna, konkurentna, pametna i održiva
Obvezno članstvo u HPK-u predlaže se za poljoprivrednike koji su korisnici potpora, a koje su zasebno za svakog poljoprivrednika barem po jednoj osnovi financirane iz državnog proračuna, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednog fonda.
Predloženi iznos članarine je šest kuna mjesečno, odnosno 72 kune godišnje po članu, za što se procjenjuje da neće značajno utjecati na financijsko poslovanje poljoprivrednika. Prema predviđenom broju potencijalnih članova, procjenjuje se da će godišnji prihod od članarina iznositi 7,5 milijuna kuna.
>>>Ekopoljoprivreda – budućnost za mlade
HPK je osnovan 2009. godine, a članstvo je bilo obvezno za sva poljoprivredna gospodarstva, fizičke i prave osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika.
Međutim, izmjenama i dopunama zakona o HPK 2012. godine ukinuto je obvezno i uvedeno dobrovoljno članstvo. To je smanjilo broj članova te od tada HPK prosječno godišnje ima oko tisuću dobrovoljno upisanih članova od kojih je 80 posto OPG-ova, a 20 posto ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika - obrti, trgovačka društva, i dr.
>>>Udruga OPG-ova Život zatražila ukidanje plavog dizela i svih trošarina na gorivo
Takva Komora, kako se navodi, okuplja manje od šest posto poljoprivrednika upisanih u Upisnik i ne može ispuniti sve zadaće koje su joj zakonom dodijeljene, a prije svega onu koja se odnosi na prikupljanje stavova poljoprivrednika i jedinstveno zastupanje njihovih interesa, prvenstveno prema resornom ministarstvu, ali i drugim tijelima državne uprave.
Na dan 31. prosinca 2016. godine u Upisniku poljoprivrednika bilo je registrirano 170.515 poljoprivrednika od čega je 165.167 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što predstavlja 96,9 posto od ukupnog broja upisanih poljoprivrednika.