Podjela doprinosa za zapošljavanje na dva dijela, na dio za tzv. redoviti doprinos za zapošljavanje i na dio iz kojega su se financirali poticaji zapošljavanja osoba s invalidnošću, ukinuta je od 2015., ali ne tako da je svima obveza ostala prema nižoj stopi, nego je svima obveza za redoviti doprinos na plaću određena prema jedinstvenoj stopi od 1,7 posto. Osim toga, nekim je poslodavcima uvedena nova obveza plaćanja naknade zbog neispunjenja obveze zapošljavanja određenog broja osoba s invalidnošću.
>>> Bolovanje za radnika starijeg od 65 godina na teret poslodavca
Naime, od 2015. obveza zapošljavanja osoba s invalidnošću proširuje se na sve poslodavce s dvadeset i više radnika. Sada svi poslodavci, a ne samo javni sektor, imaju obvezu zaposliti tri posto osoba s invalidnošću. Osobama s invalidnošću za svrhu ispunjavanja te obveze smatraju se takve osobe koje su upisane u poseban očevidnik koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Obveza je identično urađena za sve poslovne subjekte s dvadeset i više radnika, neovisno o djelatnosti i području na kojem posluju. Iznimka su novoosnovani poslovni subjekti, ali samo u početku poslovanja.
Utvrđivanje obveze
Nadzor nad izvršavanjem obveze zapošljavanja osoba s invalidnošću i plaćanje naknade ako kvota nije ispunjena tri godine provodi Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju, no poslodavci su morali svaki mjesec to upisivati u obrazac JOPPD. To je sad ukinuto pa posljednji obrazac treba dostaviti do 31. srpnja.
Posljedica je neispunjavanja obveze zapošljavanja propisanog broja osoba s invalidnošću obveza plaćanja mjesečne naknade u visini od 30 posto propisane bruto minimalne plaće pomnoženo s brojem osoba s invalidnošću koje je poslovni subjekt trebao zaposliti, a nije ih zaposlio.
>>> Službeni automobil: Prema novoj uputi Porezne nema PDV-a na upotrebu u privatne svrhe
Naknada zbog neispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invalidnošću namjenski je prihod. Namijenjena je davanju poticaja za zapošljavanje, edukaciju, prilagodbu radnih mjesta i drugih poticaja u funkciji zapošljavanja osoba s invalidnošću. U broj ukupno zaposlenih koji je polazište za utvrđivanje obveze zapošljavanja osoba s invalidnošću uključuju se svi zaposleni radnici, bilo s punim bilo s nepunim radnim vremenom, na određeno ili na neodređeno vrijeme. Ne uključuju se sezonski radnici zaposleni na određeno vrijeme, vatrogasci, pirotehničari, radnici koji rade na poslovima zaštite imovine i osoba te osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnovanog radnog odnosa. Kod obrtnika se u broj zaposlenih uključuje i obrtnik ako je prema osnovi obavljanja djelatnosti obrta mirovinski osiguranik. Koliko zaposlenih osoba s invalidnošću, treba imati poslodavac, utvrđuje se svakoga mjeseca prema brojnom stanju radnika posljednjeg dana u mjesecu.
Kvote i kazne
Naprimjer, poslodavac koji ima ukupno 120 radnika treba imati 3,6 zaposlenih osoba s invalidnošću, što se prema matematičkim pravilima zaokružuje na cijeli broj, tj. trebao bi zaposliti četiri takve osobe. Ako ima četiri radnika koji su kao osoba s invalidnošću upisani u očevidnik Zavoda za mirovinsko osiguranje, ispunio je obvezu kvotnog zapošljavanja i nema obvezu plaćati posebnu naknadu. No ako umjesto četiri ima tri zaposlene osobe s invalidnošću, dužan je za svaki mjesec uplatiti naknadu zbog neispunjenja kvote od 1031,94 kune (30 posto od minimalne plaće); ako umjesto propisane četiri osobe s invalidnošću ima dvije, naknadu od 2063,88 kuna (jer mu do ispunjenja kvote nedostaju dvije osobe); a ako nema nijednu osobu s invalidnošću, tada plaća 4127,76 kuna (4 x 1031,94 kune).
>>> Korektivne stavke: Porez na dobit može se umanjiti rezerviranjem budućih troškova
Nije mnogo, ali veseli
Osim plaćanja obveznik naknade trebao je svakoga mjeseca Poreznoj upravi dostaviti podatke na obrascu JOPPD o broju osoba s invalidnošću koje je prema propisanoj kvoti trebao zaposliti, a nije ih zaposlio, i ukupnoj naknadi koju prema toj osnovi duguje. Izvještavanje se provodi dostavljanjem zasebnog obrasca JOPPD, i to samo stranice A toga obrasca na kojoj su za tu svrhu predviđene dvije rubrike. Iako su se podaci dostavljali Poreznoj upravi, nadzor nad izvršavanjem te obveze provodi Zavod za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju koji na temelju podataka iz matične evidencije osiguranika i očevidnika invalida jednostavno utvrđuje je li poslovni subjekt ispunio obvezu zapošljavanja, pa ako nije, je li platio propisanu naknadu. Iako se podaci nisu crpili iz obrazaca JOPPD, poslodavci su pune tri i pol godine imali obvezu iskazivati podatke u obrascu JOPPD i svakoga ga mjeseca elektronički dostavljati Poreznoj upravi.
>>> Stručno osposobljavanje: Seminari i savjetovanja ograničeni na najviše sedam dana
Napokon, od polovine 2018. ukida se izvještavanje o naknadi zbog neispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invalidnošću na obrascu JOPPD. Izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji propisano je da se JOPPD posljednji put dostavlja za naknadu koja se odnosi na lipanj 2018. i taj obrazac treba dostaviti do 31. srpnja 2018. Nije izmijenjena propisana kvota obveznog broja osoba s invalidnošću koje je poslodavac dužan zaposliti, ne mijenja se način određivanja naknade, ne mijenjaju se rokovi dospijeća naknade, samo je ukinuta obveza podnošenja obrasca JOPPD za plaćenu naknadu. Nije mnogo, ali ipak je mali korak u smanjivanju nepotrebnog administriranja.