Na konferenciji za medije Hrvatskog saveza udruge stanara pedesetak je zaštićenih najmoprimca zatražilo od države da povuče izmjene Zakona o najmu kojim bi se kroz idućim pet godina postupno povećala zaštitna najamnina, piše Novi list.
Osim povećanja najamnine, izmjene predviđaju i iseljenje najmoprimaca iz stanova ako stan ne otkupe od vlasnika, ili ne nastave plaćati tržišnu najamninu.
>>>HSUS: Izmjene Zakona o najmu stanova 10.000 građana pretvaraju u beskućnike
U najvećem broju zaštićeni su najmoprimci upravo umirovljenici s malim primanjima, kojima, uvjereni su zaštićeni najmoprimci, niti jedna banka neće odobriti kredit za otkup stana niti bi isti mogli otplaćivati. Zbog toga bi desetak tisuća njih moglo završiti na ulici.
Glumica Barbara Nola, koja je i sama zaštićeni najmoprimac, tvrdi da bi zbog postupnog povećanja najamnine mnogi od njih kroz dvije godine mogli postati socijalni slučajevi.
- Nepravda se ne može ispravljati preko leđa građana, koji za ovo nisu krivi, poručili su najmoprimci.
>>>Posjednici stanova premijeru: Privatno vlasništvo je svetinja, dokinite ‘zaštićeno najmoprimstvo’
Zaključuju kako je država od otkupa državnih stanova zaradila 2,5 milijardi kuna i kako bi samo dio tog novca bio dovoljan da se vlasnicima stanova plati odšteta.
Od države traže da podmetne svoja leđa te vlasnicima plate odštetu, a njima omogući otkup stanova po povoljnim uvjetima, ili pak da plati odštetu najmoprimcima.
- U slučaju da ovaj zakon prođe, može se očekivati velik broj tužbi – prvo ustavnih, a nakon toga tužbi Europskom sudu za ljudska prava zbog povreda prava na dom. Riječ je o ljudima koji generacijama žive u tim nekretninama, i siguran sam da će sudovi to cijeniti kao pravo na dom, koje mora ograničiti pravo na vlasništvo, kazao je odvjetnik Marko Fak za Novi list, postavljajući pitanje zbog čega se zakonom uopće bavi Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, s kojim ovo pitanje nema veze nego je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa.