Brošura "Zaštiti se znanjem" namijenjena hrvatskim radnicima koji namjeravaju naći posao u Njemačkoj i upoznaje ih s njihovim radnim i socijalnim pravima, predstavljena je u ćetvrtak u Kući Europe u Zagrebu, u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Zaklade Friedrich Ebert Stiftung, a održana je i panel rasprava o slobodi kretanja radnika i pravednoj mobilnosti.
Suprotno uvriježenom mišljenju, nezaposlenost nije glavni već tek treći razlog odlaska, a na prvom je niska plaća (80 posto), a potom uvjeti rada (31 posto). Puno mladih odlazi odmah nakon škole ili fakulteta, prije nego što uopće dođu do burze.
Otkako je u većini zemalja Europske unije na snazi potpuna sloboda kretanja, mnogi građani Hrvatske iskoristili su mogućnost kako bi radili u drugim zemljama EU, pa je 2015. iz Hrvatske ukupno odselilo 28.268 hrvatskih državljana, a najviše ih je otišlo u Njemačku.
Posljednjih desetak godina iz Hrvatske je emigriralo više od 110.000 osoba, a samo od početka gospodarske krize (2009.) više od 80.000. Gotovo 40 posto iseljenih, Njemačku vide kao obećanu zemlju pa se tako u posljednjih pet godina broj zaposlenih Hrvata u Njemačkoj povećao za 45,8 posto, pokazuju statistike, rečeno je na predstavljanju.
Nezaposlenost tek treći razlog odlaska iz Hrvatske
Suprotno uvriježenom mišljenju, nezaposlenost nije glavni već tek treći razlog odlaska, a na prvom je niska plaća (80 posto), a potom uvjeti rada (31 posto). Puno mladih odlazi odmah nakon škole ili fakulteta, prije nego što uopće dođu do burze.
No, ni zemlje Zapadne Europe nisu lišene iskorištavanja radnika, pa tako i onih koji dolaze iz Hrvatske, upozoreno je na skupu. Stoga je Zaklada Friedrich Ebert Stiftung objavila brošuru „Zaštiti se znanjem! Sve što morate znati za uspješan rad u Njemačkoj“.
Voditelj projekta Pravedna mobilnost Saveza sindikata Njemačke (DGB) Dominique John istaknuo je kako su u brošuri stavili naglasak na radna i socijalna prava i namijenjena je radnicima iz istočnoeuropskih zemalja koji se susreću s problemima kao što su neisplata plaće ili dobivanje otkaza kada se razbole i odu na bolovanje itd. Želimo im pružiti podršku i pomoć, konzultiramo se s odvjetnicima, dodao je John.
Kaže da se Hrvati najčešće zapošljavaju u Bavarskoj i u Njemačku često dođu nepripremljeni i nisu upoznati sa svojim pravima pa su stoga izradili brošuru u nakladi od 15-ak tisuća primjeraka, od kojih će se 8 do 10 tisuća podijeliti u Hrvatskoj, a ostatak u Njemačkoj.
Brošuru su izradili Savez sindikata Njemačke (DGB) i Zaklada Friedrich Ebert Stiftung u suradnji s Hrvatskim svjetskim kongresom u Njemačkoj.
Panel "Raditi u inozemstvu: Kako zaštititi hrvatske radnike"
Predsjednik SSSH Mladen Novosel podsjetio je kako je Hrvatska 2013. ušla u EU i tada je govoreno da će se hrvatski radnici moći slobodno, bez posebnih uvjeta zapošljavati u drugim članicama. Mnoge su ukinule ograničenja i suočeni smo s pozitivnim i negativnim aspektima nastojanja radnika da odu raditi gdje mogu bolje zaraditi. Nekada su odlazili uglavnom muškarci, a danas cijele obitelji, upozorio je.
Samim time je uloga sindikata daleko veća i odgovornija kako pomoći hrvatskim radnicima i građanima kada dođu raditi u Njemačku da dobiju informaciju o svojim radnima pravima koja mogu konzumirati, ali i mnoga druga.
No, učinit ćemo sve da što manje hrvatskih radnika i građana ima interes odlaziti izvan Hrvatske, poručio je Novosel.
Izvršni tajnik SSSH za projekte, edukaciju i europska pitanja Darko Šeperić rekao je kako su započeli s projektom pravilno upućivanje radnika, koji će se baviti zaštitom prava radnika koji se upućuju u druge zemlje EU, koji imaju ugovor s poslodavcem u Hrvatskoj i to najčešće u građevinarstvu i elektroindustriji.
Veliki manjak sezonskih radnika: Usred sezone na burzi gotovo 5000 konobara
Želimo poboljšati znanja i kompetencije na tom području u suradnji sa sindikatima različitih zemalja i da otvore savjetodavni ured u Zagrebu gdje će moći dobit sve informacije i besplatnu pravnu pomoć i savjete. Upućeni radnici morali bi imati približno ista prava i uvjete rada kao i njemački - plaću najmanje na razini njemačke minimalne, uz poštivanje odredbi o radnom vremenu, odmorima i dopustima, što se često ne poštuje jer radnici dobivaju manje plaće, dio na ruke. Ponekad ih poslodavac traži da vrate dio novca za smještaj, iako bi ga po zakonu on morao snositi, a postoje i slučajevi da ih smjesti u jako loše i neuvjetne prostore i to im se skupo naplaćuje, pa do klasične neisplate plaća. Problem su tvrtke koje postoje samo na papiru koje ih zapošljavaju u Hrvatskoj i iznajmljuju poslodavcima u inozemstvu i tu su česte zloporabe i teže je pružit pravni savjet i zaštititi radnike, kazao je Šeperić na panelu "Raditi u inozemstvu: Kako zaštititi hrvatske radnike".
Izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike SSSH Ana Miličević Pezelj kazala je kako brošura obuhvaća radnike koji idu samostalno ili ih na rad u inozemstvo upućuje tvrtka ili agencije za zapošljavanje.
U SSSH želimo i radio na tome da što više radnika nađe posao u Hrvatskoj, ali onima koji žele raditi u inozemstvu pomoći da znaju svoja prava da bi se mogli zaštititi u slučaju potrebe. U uređenim sustavima i većim tvrtkama uglavnom nema problema, za razliku od manjih poslodavaca koji zakone krši iz neznanja, ali onih koji to čine svjesno kako bi zaradili nauštrb radnika. Sindikat u zaštiti ima važnu ulogu kako bi se zaustavila erozija radničkih prava, naglasila je Pezelj.
Podsjetila je da u pet zemalja EU još postoje barijere za zapošljavanje hrvatskih radnika - Austrija, Nizozemska, Velika Britanija, Slovenija i Malta.