Iako se na prvi pogled čini da je riječ o velikoj svoti, to je tek simbolično vraćanje duga. Argentina duguje više od 100 milijardi dolara kreditorima diljem svijeta
Piše: Nataša Vuletić
Uplatom gotovo 10 milijardi američkih dolara na račun Međunarodnoga monetarnog fonda početkom siječnja argentinski je predsjednik Nestro Kirchner odlučio podmiriti sva preostala dugovanja Argentine prema MMF-u odjednom, iako je dospijeće duga bilo predviđeno za naredne tri godine.
Time je Argentini, tvrdi Kirchner, omogućio samostalno odlučivanje o gospodarskoj politici bez upliva MMF-a, koji lokalna javnost smatra odgovornim za gospodarski krah 2002. godine. Argentinski je predsjednik tu odluku donio 15. prosinca prošle godine, samo dva dana nakon što je istu namjeru obznanio brazilski ministar financija, najavivši da će Brazil prije vremena i odjednom platiti svih preostalih 15,5 milijardi američkih dolara duga MMF-u, čije je dospijeće bilo predviđeno u naredne dvije godine.
ARGENTINA
Stanovništvo: 39,3 milijuna (UN popis, 2005.)
Bruto dohodak po stanovniku: 3.720 američkih dolara (Izvor: Svjetska banka 2005.)
Vanjski dug100 milijardi dolara
Takva je odluka Brazilaca očevidno ubrzala i Kirchnerovu identičnu odluku, iako ekonomski stručnjaci ocjenjuju da Argentina, za razliku od Brazila, za taj potez nije posve spremna. No u Argentini je predsjednikova riječ zakon: podmirenje duga MMF-u Kirchner je odredio dekretom, zanijekavši svaku neovisnost Središnje banke.
Argentina je tako iz međunarodnih pričuva isplatila 9,57 milijardi dolara, smanjivši svoje rezerve na svega 18,5 milijardi dolara. Usprkos tako niskoj brojci nedavno imenovana ministrica gospodarstva Felisa Miceli tvrdi da je to sasvim dovoljno za neometano obavljanje tekućih poslova države.
Prikupljanje političkih bodova
Kirchnerovi pristaše proslavili su taj događaj, dok drugi, ljevije orijentirani, smatraju da je novac trebalo uložiti u gospodarstvo ili barem utrošiti u socijalne programe prema najugroženijim skupinama: umirovljenicima koji žive od samo 390 pesosa (oko 110 eura) mjesečno, radnicima s minimalnim nadnicama ili nezaposlenima, koji čine više od 12 posto radno sposobnih stanovnika.
Nerazumno je zbog otplate duga koji čini tek ‘kap u moru‘ potrošiti više od trećine međunarodnih rezervi. Takav potez predstavlja tek prikupljanje političkih bodova s obzirom na to da Argentinci za krah 2002. godine glavnim okrivljuju MMF koji tada, ionako prezaduženoj zemlji nije htio odobriti dodatne kredite.
I brazilska i argentinska vlada tvrde da će ranijom otplatom duga ostvariti više od 900 milijuna dolara uštede za Brazil te više od 840 milijuna dolara uštede za Argentinu, na račun smanjenih kamata, ali svi znaju da je riječ o političkom potezu.
Nakon isplate Argentina je svoje rezerve svela na svega 18,5 milijardi dolara. Ministrica gospodarstva Felisa Miceli tvrdi da je to dovoljno za obavljanje tekućih poslova države
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva u listopadu izlazi na ponovne izbore, a taj populistički potez pomoći će mu da se, barem dijelom, zaboravi na njegova opterećenost korupcijskim skandalom te odobrovolji barem dio njegovih glasača, bez većeg uznemirava-nja financijskih tržišta.
Za razliku od brazilskoga kolege, argentinski predsjednik Kirchner vjerojatno će manje politički profitirati s obzirom na to da će zamah ipak izgubiti do njegovih izbora koji su predviđeni tek u travnju 2007. godine.
Osim toga, argentinsko gospodarstvo stoji lošije od brazilskoga pa je pitanje dugoročnih posljedica za tu zemlju, koja se tek počela oporavljati od kraha prije tri godine i u kojoj gotovo polovina stanovništva živi na rubu egzistencije od samo jednog dolara potrošnje po stanovniku dnevno.
U Brazilu pozitivni efekti
Činjenica je da je ugovor s MMF-om Brazilu pomogao da se izvuče iz krize inflacijskih pritisaka i turbulentnog razdoblja financijskih tržišta. Ova otplata neće značajnije utjecati na stabilne rezerve koje su prije isplate dosegnule 67 milijardi dolara.
U brazilskom Ministarstvu financija vjerovali su da će financijsko tržište prepoznati jasnu brazilsku politiku te da neće negativno reagirati na ovu odluku. To se pokazalo istinitim s obzirom na to da je procijenjena stopa rizika na brazilske dolarske državne obveznice ovih dana dosegnula najnižu razinu.
U slučaju Brazila povrat duga MMF-u pozitivno se odrazio na financije. Procijenjena stopa rizika na bra-zilske državne obveznice ovih je dana dosegnula najnižu razinu
Ironično, upravo u vrijeme tako dobrog rezultata vode se žustre rasprave o dosadašnjoj politici Vlade. Na istu odluku Argentine financijsko tržište nije tako dobro reagiralo, iako je od 2002. godine izvoz te zemlje porastao za gotovo 50 posto, a međunarodne rezerve gotovo su se utrostručile pa su prije isplate iznosile 27 milijardi dolara.
Očekuje se da će se i u 2006. godini, četvrtoj godini za redom, nastaviti gospodarski rast. Usprkos nekim pozitivnim pomacima, Argentina je još daleko od propulzivnog gospodarstva, a protesti i socijalni nemiri svakodnevna su pojava.
Za ovu godinu predstavnici Vlade prognoziraju stopu inflacije između 8 i 11 posto, dok neovisni analiti-čari takve ocjene smatraju preoptimističnima i dodaju da će ona biti između 14 i 15 posto, uz pretpos-tavku da ne dođe do monetarnih intervencija Vlade ističući da je riječ o ‘vladi gospodarskog rasta‘. Ti-jekom 2004. godine inflacija je iznosila tek 6,1 posto, a u 2003. godini 3,7 posto.
Argentina krivi MMF za krah
Nakon odluke o otplati duga MMF-u, vrijednost argentinske valute, pesosa, značajno je smanjena kao i vrijednost državnih obveznica. Analitičari smatraju da je to u manjoj mjeri posljedica zabrinutosti zbog niskih međunarodnih rezervi koje bi mogle prouzročiti ponovne probleme u tekućem funkcioniranju države, a prije su posljedica nesigurnosti koju je Kirchner prouzročio nedavnim otpuštanjem ministra gospodarstva Roberta Lavagna koji se zalagao za suradnju s MMF-om te konačnom otplatom duga toj instituciji, a sve u samo mjesec dana.
Iskustvo Argentine s MMF-om prije nekoliko godina nije bilo tako dobro kao brazilsko, pa nacija, osim za krah, MMF krivi i za spori gospodarski oporavak Argentine. No oslobađanje od patronata te međuna-rodne institucije moglo bi ipak polučiti razočaravajuće rezultate.
Kamatna stopa koju je Argentina plaćala na novac posuđen od MMF-a bila je 4,2 posto. Ona koju će joj ponuditi tržište za njezine državne obveznice bit će približno devet posto, što je dvostruko veći trošak
Treba uzeti u obzir matematičku činjenicu da je kamatna stopa koju je Argentina plaćala na novac posuđen od MMF-a bila 4,2 posto, a da je ona koju će joj ponudi tržište za njezine državne obveznice biti približno devet posto, što je dvostruko veći trošak.
U slučaju da zemlji ponovno zatreba novac, pitanje je hoće li se Argentina ponovno zaduživati kod MMF-a ili će to morati učiniti na financijskom tržištu koje joj zasigurno neće ponuditi povoljne uvjete kakve je nudio MMF.
Cijena emancipacije
Razvoj države bez pomoći MMF-a definitivno je svojevrsna ekonomska emancipacija, ali ujedno i mno-go veća odgovornost za vladu koja time gubi žrtvenog jarca te mora snositi posljedice svih odluka. Dva najveća gospodarstva Južne Amerike, Brazil i Argentina, testirat će se mogu li ipak bez pomoći MMF-a. Dok za Brazil mnogi vjeruju da će u tome uspjeti, u slučaju Argentine skepsa je mnogo veća. Iz MMF-a, iako začuđeni, galantno poručuju putem svog predsjednika Rodriga Ratoa:
- Odluka Brazila rezultat je rastuće snage zemlje, posebno u segmentu porasta izvoza te viška u teku-ćoj bilanci plaćanja, a što je rezultiralo ovom otplatom te smanjenjem inozemnoga duga Brazila. U vezi s Argentinom pak uz dobre želje ipak napominju da su i dalje spremni pomoći argentinskim vlastima na bilo koji način koji bi njima pomogao da odgovore na izazove koji ih čekaju.
Iako se na prvi pogled čini da je riječ o velikoj svoti to je tek simbolično vraćanje duga s obzirom na to da Argentina duguje više od 100 milijardi dolara (86,4 milijarde eura) kreditorima širom svijeta. Kirchner najavljuje da je to tek početak rješavanja tog problema.
NA SLICI: Buenos Aires - Obelisk na ulici Avenida de Juliofoto: larscapes.com