Iako je HGK pozvao hrvatske tvrtke da nastupe na sajmu Transport&Logistic odazvalo ih se samo četiri. Luka Rijeka sudjelovala je u okviru NAPA, a sajam je pokazao da se tržište oporavlja, iako nije dostigao razinu koja je bila prije recesije.
piše Edis FelićOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Na ovogodišnjem sajmu Transport&Logistic koji se održao od 10. do 13. svibnja u Muenchenu nastupilo je oko dvije tisuće izlagača koji su se predstavili poslovnim partnerima. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore na sajmu su se predstavile četiri hrvatske tvrtke (RALU logistika, HŽ Holding, Gredelj i Zagrebtrans), a sudjelovala je i Luka Rijeka u okviru organizacije NAPA. Radi se o asocijaciji sjevernojadranskih luka koju još čine i slovenska Luka Koper te taljanske luke Ravenna, Venecija i Trst. Članovi ove asocjacije imaju godišnji promet od 100 milijuna tona tereta, a predsjednik Uprave Luke Rijeka Denis Vukorepa istaknuo je njihov povoljan geostrateški položaj te su sajam iskoristili za predstavljanje, posebno u svjetlu njihovog zahtjeva prema EU za dobivanjem sredstava za određene projekte.
- Radi se, prije svega, o sredstvima potrebnim za popravak kopnene infrastrukture u lukama. Tako bi, uz sve ovo što se događa unatrag nešto manje od deset godina investicijskog ciklusa, mogli konkurirati sjevernoeuropskim lukama. Nećemo nikada dostići njihove količine jer su tamošnje luke među najvećim u svijetu, ali s ovim zajedničkim zahtjevom vjerujem da će se određena sredstva usmjeriti prema nama – rekao je Vukorepa koji je iskazao zadovoljstvo nastupom Luke Rijeka i spomenute Asocijacje.
Država podupire hrvatske tvrtke
Na hrvatskom je štandu površine 49 četvornih metara dva dana bio prisutan i Danijel Mileta, državni tajnik za promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.- Ako na ovakvom eminentnom sajmu izlažu velike hrvatske tvrtke, smatram da svojim prisustvom moramo dati podršku. - Kod ovih je sajmova zanimljivo da su zapravo pokazatelji u kakvom je stanju industrija ili sektor. Ako je ovaj sajam pokazao da je sedam posto više izlagača i da su ti izlagači najviše vezani za zemlje istočne Europe, to znači da logistika i transport imaju u tim zemljama svoj rast. U svakom slučaju, bitno je da se hrvatske tvrtke predstave, jer osim što tako nalaze i nove poslovne partnere, pokazuju gdje se nalaze na ovom velikom tržištu – zaključio je.
Dodao je da su razgovarali s kolegama iz poljske luke Gdanjsk kojoj je strateški partner, kao i njegovoj Luci, filipinski ICTSI. Poljaci, rekao je, imaju povoljna iskustva u ovih osam godina jer je plan čak i premašen, što je još jedan pokazatelj da su Riječani odabrali dobrog partnera.- Vrlo brzo ćemo stići Luku Koper koja je najveća kontejnerska luka na sjevernom Jadranu. Otvaraju nam se novi horizonti koji su unatrag godinu dana bili nedostižni i sada se na nas drukčije gleda – rekao je Vukorepa.
Gredelj i RALU razgovarali o novim poslovimaIvan Tolić, predsjednik Uprave Gredelja, također je izrazio zadovoljstvo nastupom na sajmu rekavši da su imali konkretne razgovore vezane uz natječaje u Maroku i Crnoj Gori, te teretni program u Njemačkoj.- Veliki je interes za naše proizvode. Ne mogu govoriti o vrijednosti jer su u pitanju natječaji, ali samo u Maroku je u pitanju 100 teretnih vagona i 40 lokomotiva – rekao je Tolić. Nastupom na sajmu istaknuli su da žele dugoročno biti prisutni na tržištu, a lani su u nove proizvodne pogone investirali 100 milijuna eura. Prema Tolićevim riječima Gredelj ima perspektivu izrasti u značajnog pokretača gospodarskih aktivnosti na hrvatskom tržištu te dodatno razviti suradnju s već prepoznatim partnerima iz Europe i svijeta.
Na sajmu se predstavila i RALU Logistika koja je unatrag godinu dana značajno investirala u ovaj posao. Predsjednik Uprave Renato Radačić podsjetio je da su u zadnjih godinu dana prisutni, osim u Hrvatskoj, još i u Srbiji, Sloveniji i Mađaskoj uz investiciju od 200 milijuna kuna za 150 hladnjača te su zaposlili 230 ljudi.- Ovih dana ulazimo i u drugi segment logistike – skladištenje i distribuciju, ponovo u hladnom lancu, sa dodatnom investicijom od 200 milijuna kuna. Završavamo i stratešku studiju razvoja logistike u regiji kako bismo vidjeli s kojim brojem logističkih centara ćemo ići, jer se želimo što bolje pozicionirati na tržištu – rekao je Radačić.Dodao je da su ovakvi sajmovi za RALU jako važni jer veliki dio godišnjih prihoda, od 50 do 80 posto ostvaruju na zapadnoeuropskom tržištu. Tin Simonić, član Uprave RALU, spomenuo je posao s izraelskim kompanijama s kojima surađuju već dugi niz godina, a na ovom sajmu su razgovarali o proširenju suradnje.- Ono što želimo ponuditi svima je jedna dodana vrijednost na način kako da i oni unaprijede svoje pozicije na europskom tržištu. Zanima ih i Rusija, a doista se radi o velikim količinama, o čak 10 tisuća kontejnera voća i povrća godišnje – rekao je Simonić.
Za HŽ Cargo nastup više nego uspješanVrlo su zadovoljni bili i u HŽ Cargu, čiji je direktor prodaje Željko Cindrić potvrdio da su imali veliki broj kontakata. Uglavnom su to bili razgovori iza kojih slijede pregovori, a konkretno, razgovarali su o prijevozu nekih vrsta rudače iz Slovačke prema Luci Rijeka i njenom daljnjem izvozu. Radi se o inverznom transportu, odnosno, objasnio je, pošto HŽ Cargo iz Bakra prevozi rudaču ugalj za željezare u Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, u povratku bi mogao prevoziti do Bakra slovačku rudaču. Vjerojatno bi se radilo o dva vlaka dnevno sa oko 1000 tona neto robe. Radi se o značajnim količinama, a dodatna je prednost što su obje rudače sličnih karakteristika, pa nema potrebe da se čiste vagoni nakon istovara. Prednost je još i ta što Luka Bakar jedina u sjevernom Jadranu ima mogućnost iskrcavanja i ukrcavanja brodova.
S druge strane, iz zapadne Slavonije u Italiju bi se trebalo godišnje izvoziti oko 50 tisuća tona biomase, tj. drvene sječke, koji se sad prevozi kamionima.- Međutim, s obzirom da se posao omasovio teško je dnevno sređivati papire za tridesetak kamiona, već je puno lakše željeznicom i upravo to bi bio doprinos HŽ Carga Cargu 10 kao nova akvizicija. I o tome smo ovdje razgovarali – rekao je Cindrić.
Osim ovih poslova, razgovaralo se i o prijevozu komunalnog otpada iz sjeverozapadne Hrvatske do Luke Rijeka, odakle bi se dalje transportirao u Nizozemsku. Radi se, rekao je, o kombinaciji željezničkog i pomorskog prometa, gdje bi neka komunalna poduzeća balirala komunalni otpad u vreće i to bi se u vagonima otpremalo od Varaždina do Rijeke. - Tamo bi se skladištilo do količina potrebnih za jedan brod od pet do šest tisuća tona u vrećama od 980 kilograma. O projektu smo razgovarali i na štandu Luke Rijeka s jednom nizozemskom tvrtkom. U svakom slučaju, sajam je za nas bio pun pogodak i sigurno je opravdao sve troškove – rekao je Cindrić.
Tipična hrvatska pričaTvrtka Zagrebtrans, koja se bavi prijevozom velikog i teškog tereta i jedna je od rijetkih tvrtki u Europi koja ima svoje vagone, po prvi je put bila na ovakvom sajmu. Više su prisutni na specijaliziranim sajmovima, a Tomislav Lukavečki, rukovoditelj prodaje, kaže da je u njihovom sektoru ovdje bilo malo kupaca, ali puno agenata.
- Naša tvrtka nema predstavništva u Europi, pa nam je drago kad nam dođu ljudi i prepoznaju nas. Ostvarili smo četiri vrijedna kontakta i vjerujem da će nam se isplatiti nastup. Kad je kriza, komercijala bi trebala biti aktivnija, a naše sudjelovanje i nije neki veliki trošak jer ga HGK subvencionira s 50 posto. Definitivno jedan do dva kontakta mogu vratiti puno više nego što je potrošeno za sajam – rekao je Lukavečki.
Upravo ova tvrdnja na kraju otvara pitanje zašto su samo četiri kompanije (ako ne računamo Luku Rijeka koja je sudjelovala u sklopu Asocijacije NAPA) nastupile na ovako značajnom sajmu koji se održava svake dvije godine u Muenchenu. Doduše, moglo se čuti da je bilo dosta predstavnika naših kompanija koji su pokupili svoje prospekte i išli od štanda do štanda predstavljajući se potencijalnim poslovnim partnerima, ali to ne može imati velikog efekta.
Ljubica Herceg, direktorica Sektora prometa i veza HGK, kaže da je zadovoljna nastupom naših kompanija, ali je bila vidljiva i njena razočaranost što ih nije bilo više, iako su pozvani. - To je tipična hrvatska priča, svi su uvijek nekako skeptični, a onda im je žao što nisu bili. Naš je najvažniji problem, a nadam se da ćemo ga jednog dana riješiti, taj što nismo zajedno. Nemojmo sada previše pitati tko je što propustio, ljutiti se jedan na drugoga, već iskoristimo krizu kao šansu da se pozicioniramo geostrateški tamo gdje nam je prirodno dano – rekla je Herceg.
Dodala je da je budućnost u multimodalnom prometu, logističkim centrima i podizanjem konkurentnosti na višu razinu, od unutarnjih plovnih puteva rijeke Save, kanala, luka, brodara, cestovnog i željezničkog prometa. - Ne smijemo izbjeći ono što nam je, da tako kažem, suđeno a to je da postanemo centar multimodalnog prometa za ovaj dio Europe koji je ulaz i izlaz prema ostatku svijeta – rekla je Herceg. Organizatori su bili vrlo zadovoljni rastom broja sudionika na sajmu, no, čini se da se tržište još nije oporavilo. Ove godine ih je na sajmu bilo sedam posto više, no to je pak manje nego prije četiri godine. - Možda je mjerilo to da sam se prije četiri godine parkirao na mjestu odakle mi je trebalo pola sata da dođem na sajam, a sad sam se uspio parkirati na desetak metara od sajma. Pretprošla godina je bila krizna, ali kriza se još osjeća – zaključio je Lukavečki.