‘Zelena industrija‘ najbrže je rastući njemački poslodavac

Svaki treći solarni kolektor na svijetu i gotovo svaka druga vjetrenjača za proizvodnju električne energije dolaze iz Nje-mačke. Čak i kad na vjetrenjači stoji oznaka ‘General Electric‘, 80 posto dijelova proizvedeno je u Njemačkoj

Piše: Nenad Kreizer

Za predstojeći sastanak na vrhu G8 u njemačkom baltičkom kupalištu Heiligendammu domaćica susreta, njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je davanje pozamašnog prostora temi zaštite okoliša. Tomu su, doduše, pridonijeli i vanjski činitelji poput neuravnoteženog ponašanja Rusije, koja se s vremena na vrijeme pokazuje kao nepouzdani dobavljač energenata, ali isto tako i globalna klimatska katastrofa. Zeleno je, ne samo u Njemačkoj ‘in‘, a ta zemlja najviše profitira od trenda koji je, zahvaljujući političkom uspjehu Stranke zelenih na izborima 1998., zahvatio najprije Njemačku, a u posljednje vrijeme i gotovo sve industrijski razvijene zemlje svijeta. Njemačka je u tom segmentu nedvojbeno na prvome mjestu.

Već danas svaki treći solarni kolektor na svijetu i gotovo svaka druga vjetrenjača za proizvodnju električne energije dolazi iz Njemačke. Čak i kad na vjetrenjači stoji oznaka General Electrica, 80 posto dijelova dolazi iz Njemačke. Bez obzira na dramatične poruke stručnjaka i političara o potrebi promjene načine razmišljanja i okretanja obnovljivim izvorima energije, ako se želi sačuvati kakva-takva ravnoteža, njemačka ekološka industrija već radi računicu i zadovoljno u pozadini trlja ruke. - Uza svu tragediju koja stoji iza dugogodišnjag bezrazumnog uništavanja klime, Njemačka bi mogla biti glavni profiter takvog stanja - smatra Torsten Henzelmann iz savjetničke tvrtke Roland Berger. Visokotehnologizirana industrija ekoloških energetskih postrojenja i sustava za ekološki prihvatljivo rješavanje otpada poslodavac su koji u Njemačkoj najviše raste. - Možemo govoriti o novoj industrijskoj revoluciji - izjavio je nedavno njemački ministar zaštite okoliša Sigmar Gabriel.

Dugoročna suradnja Siemensa i Kineza

I dok je donedavno ta industrija svoje proizvode prodavala dobrim dijelom na vlastitom tržištu, koje je postojalo više-manje samo zbog obilnih državnih subvencija, danas Njemačka zelena industrija izvozi u vrijednosti od šest milijardi eura. Za usporedbu, Njemačka je 2000. izvezla solarnih ćelija i ostalih ekološki prihvatljivih energetskih postojenja za svega pola milijarde eura. Dugogodišnje subvencije u polja vjetrenjača i reciklažne pogone, toliko često kritizirane kao bacanje poreznoga novca, napokon su počele donositi korist. Budućnost je sigurno u rukama njemačke zelene industrije jer su potencijali golemi. Kina je nedavno objavila da joj je cilj do 2020. godine 17 posto svoje energije proizvesti ekološki prihvatljivim putem; na tom je planu već sklopila strateški dogovor s jednim od vodećih proizvođača energetskih postrojenja, njemačkim Siemensom. Kina također planira veća ulaganja u postrojenja za pročišćavanje voda, polje na kojemu su Nijemci ponovno svjetski prvaci. Švedska planira do 2020. posve ukinuti uvoz nafte a Kalifornija trećinu električne energije namjerava proizvesti ekološki prihvatljivo, bilo hidrocentralama, bilo elektranama na struju, od čega u oba sektora Njemačka igra glavnu ulogu.

Nedostatak stručnjaka

I na domaćem se terenu političari natječu tko će više izaći ususret novopečenoj zvijezdi, zelenoj industriji. Tako su demokršćani Angele Merkel, kojima donedavna nitko ne bi pripisao ekološku kompetenciju, otišli dalje i od Stranke zelenih predloživši da Njemačka čak 35 posto svoje energetske potrebe do 2020. pokrije ekološki dobivenim putem. Do 2020. ekološka bi industrija trebala zapošljavati isti broj radnika kao i sadašnja lokomotiva njemačkoga gospodarstva, automobilska industrija. A upravo je ta grana njemačke industrije crna mrlja na tako čistoj ekološkoj njemačkoj osobnoj iskaznici.

Problem nije u idejama za ekološki prihvatljive modele, nego u tome da su menadžeri njemačke automobilske industrije prespavali cijelo desetljeće i zapleli se u vlastite rascjepkane i za tržište preskupe i neprihvatljive koncepte poput automobila na vodik. Za to su vrijeme Japanci marljivo radili na hibridnom pogonu, a rezultat je da hollywoodske zvijezde danas ne voze Mercedese s pogonom na vodik, nego Toyote i Lexuse s hibridnim pogonom. No usprkos kaskanju njemačke automobilske industrije kad je riječ o ekološkim rješenjima, energetska industrija bori se s drugim problemom koji bi se mogao pokazati kao prepreka prema još većem rastu. Naime, poput ostatka njemačkoga gospodarstva, i zelena industrija vapi za stručnjacima, tako da u međuvremenu na radna mjesta vraća i nedavno otpuštene inženjere strojarstva i ostale stručnjake s iskustvom na polju energetike.