‘;
Osmogodišnji postupak pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji sa svim promjenama u početnih jedanaest godina u novoj zajednici obilježio je prvih 1000 brojeva Lidera. Formula prema kojoj je ovaj poslovni tjednik odvjetnik biznisa prema državi, s misijom da tekstovi budu korisni poslovnoj zajednici, a posebno malim i mikropoduzetnicima, pokazala se uspješnom. Nezavisni Lider pobijedio je financijsku i koronakrizu, bio je jači i od potresa – i postao je nezaobilazna lektira za poduzetnike i menadžere
Prvi broj Lidera izišao je u četvrtak 6. listopada 2005., u tjednu u kojem su otvoreni pristupni pregovori s EU-om, ali tek nakon što je glavna tužiteljica Haaškog suda Carla Del Ponte dala zeleno svjetlo na temelju ocjene o potpunoj hrvatskoj suradnji sa Sudom.
Ta epizoda ostaje ključnom kao izvorište događaja u sljedećih devetnaest godina, odnosno tisuću tjedana, koliko je trebalo do izlaska ovoga, tisućitog broja Lidera. U cijelom tom razdoblju, u kojem smo producirali 109.926 stranica sadržaja, odnosi s Europskom unijom postali su ključni za svakoga hrvatskoga građanina, a posebno za svakog poduzetnika. Kao što je Poslovni svijet, kojeg je 1989. pokrenuo kasniji suosnivač i glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović u Večernjem listu, u vrijeme dvostruke tranzicije – iz Jugoslavije u samostalnu Hrvatsku i iz socijalizma u kapitalizam – bio ključna lektira za svakog poduzetnika i menadžera, tako je Lider preuzeo istu ulogu u tranziciji iz samostalne Hrvatske u ravnopravnu članicu Europske unije.
Zato je i logično što je prvi broj Lidera bio u znaku Europske unije. Objavljen je kalendar početka analitičkog pregleda (screeninga) i hrvatskog zakonodavstva i pristupnih pregovora do kraja godine za prvih sedam poglavlja, s reakcijama ključnih ljudi iz poslovne zajednice. Središnja je pak tema bila posvećena šestorici mladih top-menadžera za Europsku uniju, koji su tada bili najtraženije mete hrvatskih headhuntera: Zoranu Bogdanoviću, Tomislavu Radošu, Kristianu Šustaru, Grigoru Vidmaru, Marinku Beniću i Marinu Pucaru (koji je u međuvremenu preminuo). Nedavno, uz devetnaestu obljetnicu izlaženja Lidera, pisali smo kakve su zapažene karijere ostvarili u proteklom razdoblju.
U tisuću tjedana Lider je preživio i financijsku i koronakrizu te potres (koji je na tri mjeseca zatvorio redakcijske prostorije), a s njim je sve to prošla i sedmorka koja je tu od prvoga broja do danas: suosnivač i glavni urednik Miodrag Šajatović te novinari i urednici Manuela Tašler, Dušanka Figenwald, Bojana Božanić Ivanović (današnja direktorica), Matilda Bačelić (odgovorna za web), Sandra Babić i autor ovoga teksta. Od prvog dana uz Lider je još dvoje vanjskih suradnika, IT-evac Matko Balić i kolumnistica Višnja Starešina.
Osnovne postavke uređivačke politike nisu se mijenjale. Lider se od prvoga dana postavio kao odvjetnik biznisa prema državi, s misijom da njegovi tekstovi budu korisni poslovnoj zajednici. Pritom se od početka velika pozornost posvećivala malim i mikropoduzetnicima, koji tvore 95 posto poslovne scene, a koji nerijetko svojim tvrtkama upravljaju prema logici one-man banda: istodobno vode proizvodnju i marketing, financije i ljudske potencijale, istraživanje i razvoj…, a nitko nije kompetentan za sve. Zato pri pisanju tekstova uvijek nastojimo zamisliti tko nas čita i plasirati informacije koje će tom čitatelju koristiti – od otkrivanja trendova u biznisu do poslovnih znanja iz raznih područja. Pritom često upotrebljavamo sugovornike iz najvećih kompanija čiji resursi i znanja mogu biti korisni i malima, ali i to kombiniramo s iskustvima malih poduzetnika, koji ne samo da od prvoga broja imaju svoju rubriku (u kojoj predstavljamo poduzetnike) nego ravnopravno sudjeluju u Liderovim tekstovima kao sugovornici. Takvu orijentaciju tržište je prepoznalo, zato smo ponosni na to što najviše Liderovih pretplatnika dolazi iz malog i mikropoduzetništva.