Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska je među tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Suše u ljetnim mjesecima najveći su pojedinačni uzrok štete u hrvatskoj poljoprivredi, a od 2013. do 2016. godine prouzročile su gubitke od ukupno 400 milijuna eura, a procjena je da će se zbog klimatskih poremećaja prinosi poljoprivrednih usjeva u Hrvatskoj smanjiti za tri do osam posto do 2050. godine.
Već sad su, pod utjecajem promijenjenih vremenskih uvjeta, vidljive promjene fenoloških faza voćarskih i povrtlarskih kultura. Vegetacija počinje ranije i traje kraće, što u konačnici rezultira smanjenjem ukupnih prinosa. Nedostatak vlage u tlu i povišene temperature zraka bit će dva ključna problema u borbi poljoprivrede protiv klimatskih promjena te je izgledno da će poljoprivreda i slatkovodni uzgoj ribe u novonastalim uvjetima pretrpjeti najveće štete.
Postavlja ih struka
Ublažiti posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta, pa tako i potencijalne štete u poljoprivredi, mogu agrosunčane (agrosolarne) elektrane. Najjednostavnije rečeno, to su solarni paneli postavljeni na poljoprivredno zemljište, no riječ je o tehnologiji koja se primjenjuje isključivo u suradnji s agronomskom strukom i prema njezinim preporukama. Agrosunčane elektrane mogu sniziti temperaturu u klimatu nasada, sprečavaju isparavanje vode i isušivanje tla, što u kontekstu klimatskih promjena dovodi i do uštede vode te smanjuje potrebu za navodnjavanjem. Osim u uvjetima suše, agrosunčane elektrane mogu ublažiti ili smanjiti i štete od tuče i mraza. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako se njihovim postavljanjem poljoprivredne kulture štite, neometano rastu i daju stabilne prinose, dok je tu proizvodnja električne energije sekundarna djelatnost kojom se ostvaruju dodatni prihodi.
Hrvatska je tek počela razvijati agrosolarne elektrane, što i ne čudi jer dosad nije postojala ni zakonska regulativa koja bi to područje ne samo uredila, nego i omogućila, no nedavno su donesene izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju koje prvi put definiraju agrosunčane elektrane i potencijalni prostor njihovog postavljanja.Tvrtka Neoen, međunarodni neovisni proizvođač zelene energije, namjerava izgraditi prvi agrosolarni projekt u našoj zemlji, a pionirski pothvat planiran je u industrijskoj zoni u Dragaliću u Slavonsko-brodskoj županiji, a agrosolare na svom zemljištu izgradio je i poduzetnik Dubravko Posavec u Varaždinskoj županiji ispod čijih elektrana pasu primjerice ovce.
Zakon tako kaže da se agrosolari mogu postavljati na poljoprivrednim površinama određenima prostornim planom, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti. Osim na trajnim nasadima zakon je omogućio postavljanje agrosunčanih elektrana uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta. Ukratko, agrosunčane elektrane prvenstveno služe za održavanje razine postojeće poljoprivredne djelatnosti, a tek sekundarna funkcija im je proizvodnja električne energije.
Agrotehnička mjera
Hrvatski poljoprivrednici, može se čuti u OIEH Udruženju, koji svakodnevno trpe štete od klimatskih promjena pokazuju velik interes za postavljanje agrosunčanih elektrana, a velik je i interes investitora.
– Vidljivo je to prema upitima koji svakodnevno stižu u OIEH – odgovaraju iz OIEH-a u kojem upozoravaju da se taj pojam ponekad neispravno koristi.
Vide to iz pojedinih javno dostupnih zahtjeva upućenih Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te smatraju da bi takve interpretacije mogle dovesti do štete i usporavanja razvoja agrosunčanih elektrana, odnosno do zloporabe ovog pojma u slučajevima kada se radi o običnim sunčanim elektranama koje su u zahtjevima proglašene agrosunčanim elektranama.
– Članovi OIEH smatraju kako u svim pravnim odredbama treba staviti naglasak na poljoprivrednu proizvodnju kojoj agrosunčane elektrane kao agrotehnička mjera mogu pomoći i unaprijediti proizvodnju određenih poljoprivrednih kultura – poručuju iz OIEH Udruženja kojeg predvodi Maja Pokrovac.
Donose dodatni prihod
– Agrosunčane elektrane se u poljoprivredi mnogih zemalja koriste kao agrotehnička mjera te osim zaštite biljaka, vlasniku poljoprivrednog imanja omogućuju i proizvodnju energije što mu donosi dodatni prihod. U Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Austriji postoji politička potpora za projekte agrosunčanih elektrana koji su uključeni u strateške dokumente i definirani regulativnim okvirima. U Italiji se mogu financirati i iz Nacionalnog plana za otpornost i oporavak, a definirani su i zakonom vezanim uz energetiku, ali i okvirima očuvanja i razvoja poljoprivredne proizvodnje. Iako su agrosunčane elektrane u Hrvatskoj definirane kao agrotehnička mjera, nedostaju podzakonski akti koji bi detaljnije odredili tehničke aspekte ili ograničenja njihove primjene – istaknuo je Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologija tvrtke EnergoVizija.
No, treba istaknuti i to da nisu sve poljoprivredne površine pogodne za razvoj agrosunčanih elektrana u Hrvatskoj niti sve imaju mogućnost priključenja na mrežu. Primjerice, plodored ograničava postavljanje agrosolara kod ratarskih i povrćarskih kultura, dok je izglednije korištenje agrosolara kod trajnih nasada, poput voćnjaka i vinograda, kao i u slatkovodnom ribnjačarstvu i stočarstvu gdje agrosolari mogu služiti i kao sjenice za zaklon stoke od sunca, ali i mogu utjecati na očuvanje pašnjaka od jakog sunca.
– U Republici Hrvatskoj raspolažemo s površinom od gotovo 44.000 hektara pogodnom za razvoj agrosunčanih elektrana. Ako se to izrazi u postotcima, u odnosu na ukupnu površinu RH, to bi bilo otprilike 0,8 posto površine pogodne za izgradnju agrosunčanih elektrana – izračunali su u OIEH-u.