Američka gospodarska komora u Hrvatskoj već se godinama zalaže za porezno rasterećenje i predvidivost poreznih propisa. Najava uvođenja novog poreza na dodatnu dobit protivna je pozitivnim rezultatima koje je Republika Hrvatska postigla kroz nekoliko krugova porezne reforme, suprotna je naporima koje je Vlada RH do sada uložila za postizanje porezne stabilnosti i predvidivosti i dovodi u pitanje pozicioniranje Hrvatske kao ulagačke destinacije.
Razumljiv je kontekst u kojem je Vlada krenula razgovarati oko uvođenja poreza na ekstraprofit koji bi regulirao pitanje špekulativnih cijena energenata, međutim uvođenje poreza na dodatnu dobit za industrije izvan energetskog sektora nije u skladu s preporukama Europske komisije niti je takav prijedlog u praksi usvojen u zemljama EU, izuzev Mađarske.
AmCham smatra kako se privatni sektor ove godine već suočio sa šokovima na tržištu koje je donijela rekordna inflacija, rastući troškovi sirovina i energenata, te prilagodba poslovanja na uvođenje eura. Stoga uvođenje novih poreza koji imaju financijski učinak na gospodarstvo na kraju godine za tekuću godinu neće dovesti do pravednosti u podjeli tereta negativnih okolnosti energetske krize, već do ozbiljnih negativnih posljedica za poduzetnike i gospodarstvo. Ovaj porez ograničit će mogućnost potrebnog rasta plaća u privatnom sektoru, što će za posljedicu imati smanjivanje raspoloživog dohotka, a samim time i osobne potrošnje te manju gospodarsku aktivnost.
Isto tako AmCham ukazuje kako bi se uvođenje ovakvog poreza, točnije kriteriji za oporezivanje, mogli protumačiti kao neopravdana diskriminacija srednjih i velikih tvrtki, te kažnjavanje uspješnih tvrtki koje uvelike doprinose rastu hrvatskoga BDP-a.