Novoizabrani hrvatski eurozastupnik iz stranke Domovinski pokret Stephen Nikola Bartulica u novom će desetom sazivu Europskog parlamenta, koji je konstituiran ovoga tjedna na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, biti član pododbora za obranu i sigurnost (SEDE) te čak tri odbora – za ribarstvo (PECH), kulturu i obrazovanje (CULT) te ekonomsku i monetarnu politiku (ECON). U potonjem odboru Hrvatska nije imala eurozastupnika u prošlom sazivu, a također je prava rijetkost da zastupnik bude član tolikog broja odbora i/ili podobora. No, Bartulica će kao dio Europskih konzervativaca i reformista (ECR) u Parlamentu, kako i sam kaže, biti vrlo aktivan.
Za ekonomski se odbor odlučio jer ekonomiju smatra jako važnim područjem, zastupa stavove ekonomskih liberala, a uloga države u ekonomiji trebala bi prema njegovom mišljenju biti što manja.
– Bit ću vrlo kritičan prema svakom intervencionizmu i miješanju u tržište. Dobre namjere često vode do vrlo loših posljedica, to je pogotovo istina u ekonomiji. Jedan primjer prema kojemu sam vrlo kritičan jest odluka da se uvedu carine na električne automobile iz Kine. Mislim da na kraju uvijek potrošači plaćaju najveću cijenu, a sa svojim su nerazboritim politikama europski čelnici dozvolili da kineske kompanije dobiju najveću korist od subvencija, a ne europske – ističe Bartulica, najavljujući da će ‘pokušati braniti interese poreznih obveznika i potrošača u Hrvatskoj‘.
Moć u rukama velikih kompanija
Vrlo je kritičan i prema trenutnom briselskom establishmentu, ustalom, kao što su to i drugi zastupnici ECR-a, zbog čega ih većina sutra neće podržati Ursulu von der Leyen u njezinoj utrci za drugi mandat na čelu Europske komisije, pa tako niti on. Najviše im zamjera manjak odgovornosti za pogrešne odluke.
– Nije tajna da Europska unija gubi udio u svjetskom gospodarstvu. I Kina i SAD u mnogočemu prednjače, što je znak da odluke koje se donose u Bruxellesu nisu uvijek u interesu europskih građana, a ni kompanija – kaže Bartulica, ističući da će tijekom svog mandata i u radu u ekonomskom odboru zastupati interese poduzetnika te želi čuti što bi njima olakšalo poslovanje.
– Veliki sam zagovornik zajedničkog tržišta. Mislim da Hrvatska kao manja članica Europske unije može izvući veću korist od toga. Jesam za slobodnu trgovinu i zajedničko tržište, ali ne da uvijek ide u korist velikih kompanija. U Bruxellesu je moć koncentrirana u rukama relativno malog broja ljudi, a odnosi se razvijaju oko velikih igrača na tržištu i tu je malen prostor za inovacije te nove tvrtke koje se žele natjecati. U Europi nam trebaju mnogo veće ekonomske slobode – dodaje Bartulica.
Nije svejedno tko ulazi
Također, u okviru odbora za ekonomiju zastupat će fiskalni konzervativizam, da potrošnja u Europi bude ‘razborita‘.
– Vidim da mnoge zemlje članice već ne poštuju određene kriterije i prelaze te granice. To se ne odnosi na našu zemlju, ali vidimo pritisak u drugim državama gdje se povećava javna potrošnja – kaže Bartulica.
Jedan od problema koji proizlazi iz europskog welfare statea kojega kritizira su i migracije, pa mnoge europske države, uključujući i Hrvatsku, ovise o stranim radnicima.
– Na unutarnjem planu imamo stanje gdje mladi ljudi ne žele osnivati obitelji ni podizati djecu s jedne strane. S druge strane veliki broj ljudi traži bolje prilike za sebe i žele doći u Europu. Mislim da splet tih okolnosti vodi do toga da se u politici, gdje sam sada ja, traže hitna rješenja, a hitnog rješenja nema. Moramo biti svjesni da ne možemo rješavati sve probleme svijeta u Europi, ali potrebe tržišta su takve da bez legalne migracije, useljenja ljudi, tvrtke ne mogu funkcionirati – dodaje Bartulica.
Za kraj kaže da razumije potrebe poslodavaca, ali ‘nije svejedno tko ulazi i po kojim uvjetima‘. Međutim, to je već pitanje nacionalnih, a ne europskih politika.
– Jedan povratnik iz Argentine koji dođe i traži hrvatske papire i posao, kao hrvatski državljanin nema određene pogodnosti koje ima strani radnik koji dolazi preko agencije u Hrvatsku. Njemu je osiguran smještaj, poslodavac mu pristaje plaćati smještaj, a Hrvat koji dolazi, primjerice, iz Južne Amerike, nema tu pogodnost. Ne smijemo rješavati ove probleme s radnom snagom na štetu naših ljudi koji se žele vratiti iz svijeta – zaključuje Bartulica.