Da industrijska proizvodnja nije cijela ekonomija pokazala je prva procjena BDP-a za 4. kvartal 2022. koja je otkrila da je hrvatsko gospodarstvo raslo 0,9 posto sezonski prilagođeno u zadnjem kvartalu godine u odnosu na prethodni kvartal. Očekivanja su bila znatno skromnija, čak i negativne su se brojke spominjale. U odnosu na isti kvartal 2021., BDP je rastao četiri posto. Rast ekonomije u cijeloj prošloj godini iznosio je 6,3 posto.
- Spomenuta industrijska proizvodnja pala je -3,7 posto (prerađivačka -3,0 posto) na godišnjoj razini u 4. kvartalu. To je potpuno u skladu s europskim i globalnim kretanjima koje pratimo na HGK Puls na tjednoj bazi. Međutim, građevinarstvo i informacije i komunikacije, dva sektora koja su tijekom pandemija dobro poslovala, rasla su 2,9 posto odnosno 10,5 posto na godišnjoj razini u 4. kvartalu 2022. Spomenuli smo pandemiju jer želimo ukazati da su stope rasta ostvarene unatoč visokoj bazi – nije naime riječ o visokim stopama rasta zbog osjetnog pada aktivnosti u prethodnom razdoblju - rekao je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Cjenovni šokovi odgovorni za većinu inflacije
Osobna je potrošnja u zadnjem kvartalu rasla samo 1,3 posto na godišnjoj razini. Utjecaj visoke inflacije na raspoložive dohotke konačno se vidi u statistici BDP-a. Spomenuto građevinarstvo doprinijelo je rastu investicija od 9,6 posto istovremeno. Treba također naglasiti da je kreditna aktivnost u sektoru poduzeća lani bila izražena – krediti domaćih banaka rasli su 2,4 milijardi eura (20,7 posto), od čega 850 milijuna eura (18.1 posto) samo za investicije.
Premda kvartalni rast od 0,9 posto signalizira da je ekonomija ušla solidnim tempom u 2023. godinu, ostajemo pri stavu da će ovu godinu karakterizirati osjetno usporavanje rasta. Vagani prosjek prognoza za rast BDP-a koje pratimo na HGK Pulsu iznosi 1,1 posto.
- Cjenovni šokovi (energenti, sirovine i hrana) ne samo da odgovorni za većinu inflacije koju proživljavamo i stoga pad raspoloživih dohodaka, već su povećali iznos uvoza. Inozemno okruženje je iznimno nepredvidivo. Sve više glasina da bi SAD uveo dodatna ograničenja na poslovanje s Kinom negativno bi utjecali na globalnu robnu razmjenu za koju su MMF i OECD već od ranije prognozirali vrlo skroman rast od samo 2,5 - 3,0 posto ove godine - dodao je Šaravanja.
U Europi je Njemačka, kao izvozna velesila, najviše izložena. Svi industrijski sektori istočne Europe pa i hrvatski velikim dijelom su vezani na Njemačku.
Tržište rada bit će ključno u određivanju kretanja BDP-a ove godine. Naime, bude li zaposlenost ostala blizu prosječnih razina iz 2022. godine, pritisak na rast plaća zbog nedostatka radne snage trebao bi podržati osobno potrošnju.
Eurozona i Schengen trebali bi pozitivno utjecati na BDP
Fokus se prebacuje na izazovnu 2023. čije su prognoze već do sada više puta revidirane na niže odražavajući visoku razinu nesigurnosti i neizvjesnosti osobito povezanim s vanjskim okruženjem. Iako ključni vodeći indikatori sa razvijenih tržišta polagano ukazuju na nešto povoljnije izglede još uvijek je pre rano govoriti o brzom i laganom prijelazu iz stagnacije i možebitne blage recesije u održivi i stabilan gospodarski rast.
- Usporavanje svih sastavnica bruto domaćeg proizvoda u 2023., osobito najveće – osobne potrošnje je sasvim izgledno zbog visoke (percepcije) inflacije. I dok su investicije privatnog sektora opterećene visokom razinom neizvjesnosti i izglednim rastom troškova zaduživanja, rast (javnih) investicija financiranih europskim sredstvima trebali bi ublažiti nepovoljna kretanja - stoji u priopćenju RBA istraživanja.
Ulazak u euro područje i Schengen trebali bi pozitivno utjecati na razmjenu roba i usluga umanjujući negativne posljedice smanjenja inozemne potražnje. Blizina i percepcija sigurne destinacije kao i poboljšanje ponude idu u prilog umjereno pozitivnim očekivanjima glede ovogodišnje turističke sezone.
S druge strane i statistika potvrđuje iznadprosječni rast cijena u segmentu hotela i restorana ukazujući na smanjenje cjenovne konkurentnosti koja u slučaju poboljšanja kvalitete ponude ne mora imati nepovoljan utjecaj. Stoga smatramo da su naša očekivanja rasta gospodarstva po stopi od 1,2 posto na razini cijele 2023. izložena blago pozitivnim rizicima.