U konačnici, uspjeh projekta elektrobaterijskog vlaka ovisit će o stvarnoj potražnji za željezničkim prijevozom u Hrvatskoj
Hrvatske željeznice predstavile su u utorak na zagrebačkome Glavnom kolodvoru svoj prvi elektrobaterijski vlak koji je za njih proizveo Končar u sklopu projekta ‘Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu‘, ukupno vrijednoga 17,1 milijun eura. Projekt je financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji se kod nas upotrebljava kao financijski alat za bildanje rasta domaćeg BDP-a svom zamislivom i nezamislivom silom javnih investicija, ali ovoga puta taj je financijski alat EU-a barem okrznuo privatni sektor. Končar je tako zahvaljujući NPOO-u dobio priliku razviti moderan vlak s impresivnom paletom značajki, od besplatnog interneta, modernih spremišta za bicikle do audiovizualnog sustava i rampi za osobe s invalidnošću. Na elektrificiranim prugama vlak postiže brzinu do 160 km/h, a na neelektrificiranima i dalje solidnih 120 km/h. Solidno za HŽ, koji desetljećima nije poznat ni po brzini ni po točnosti, a solidna je to referencija i za Končar, koji je itekako znao iskoristiti sve izazove zelene tranzicije.
– Posljednjih godina nije bilo upitno komu prodati svoje proizvode i usluge, nego kako namiriti toliku potražnju. Zelena tranzicija poslužila nam je kao poluga za nikad snažniji poslovni rast i tehnološki razvoj – rekao je u prošlotjednoj temi tjedna predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak aludiravši i na kompletnu promjenu paradigme elektroenergetskog sustava, ali i na nova digitalna i tehnološka rješenja te rješenje iz segmenta obnovljivih izvora energije, a taj je vlak dio te priče.
Upravo stoga i treba pohvaliti i taj projekt jer je njime jedna hrvatska tvrtka, perjanica domaće industrije, dobila priliku na domaćem terenu predstaviti ono što može postati njezin izvozni proizvod. Upravo je to Kolak i spominjao u Liderovoj temi tjedna o tome što još hrvatskoj industriji treba da bi se pokrenula: pozitivnije investicijsko ozračje koje prioritet daje domaćim tvrtkama i proizvođačima. Naime, tako se osiguravaju referencije, bez kojih je nemoguće konkurirati na izvoznim tržištima. Proizvoditi složena rješenja poput elektrobaterijskih vlakova za globalno tržište nije baš najjednostavniji posao na svijetu, pogotovo kad su konkurencija multinacionalke iza kojih stoji kapital veći od hrvatskoga BDP-a.
No ne smijemo zaboraviti da je proizvodnja takvih vlakova, iako tehnički i poslovno izazovna, i dalje samo dio šireg paketa. U konačnici, uspjeh tog projekta ovisit će o stvarnoj potražnji za željezničkim prijevozom u Hrvatskoj, ali i o HŽ-ovoj sposobnosti da uspješno integrira te nove tehnologije u svoj postojeći sustav. Jer, iako je ta tehnologija velik iskorak, ključan izazov ostaje u svakodnevnoj operativnoj učinkovitosti i prilagodbi tržištu. A kako ta prilagodba sad izgleda? Pa ovako: da, broj putnika na željeznici raste, sramežljivo, ali i to je pohvalno. No raste i broj onih koji se vlakovima mogu besplatno voziti: stariji od 65 godina, umirovljenici, učenici, studenti, svima je njima vožnja besplatna. Besplatna je vožnja i za one koji moraju na pregled liječniku u neki drugi grad pa HZZO ne plaća putne naloge. U takvim okolnostima dobro je da nam EU plaća vlakove – jer karte, očito, nitko neće!