Tvrtki poput BitLuckya koje obećanje o zaradi na kriptovalutama koriste kao mamac ima još u Hrvatskoj, smatra kriptozajednica koju trenutno potresa najveći skandal otkako su se prije desetak godina Hrvati počeli značajnije upoznavati s kriptovalutama.
Nedugo nakon što je svijet obišla vijest da je Sam Bankman-Fried, osnivač kriptomjenjačnice FTX, u SAD-u proglašen krivim za pronevjeru milijardi dolara i pranje novca, i u Hrvatskoj se dogodio do sada najveći skandal s kriptovalutama. U srijedu su u Rijeci uhićeni osnivači BitLuckya Luka Burazer i Eugen Travalja koje Državno odvjetništvo sumnjiči za višemilijunske prijevare investitora.
Osim njih dvojice, istražitelji sumnjiče i neimenovanu zaposlenicu tvrtke. Istraga je pokrenuta nakon višestrukih prijava građana, koji su se požalili da više ne mogu do svojeg novca.
– Od travnja 2018. do sredine svibnja 2023. godine, njih troje su pribavljali protupravnu imovinsku korist. Osnovana je sumnja da su to činili lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica, čime su svoje klijente dovodili u zabludu. Materijalna šteta nastala tim aktivnostima procjenjuje se na najmanje 18,5 milijuna eura – kažu iz policije.
Klasična Ponzi shema
BitLucky nije bio kriptomjenjačnica ni burza kriptovaluta, već se može se reći da je bio neka vrsta pseudobrokera, pojašnjava Boris Agatić, stručnjak za kriptovalute.
– Njihova je namjera bila da ulože do 20 posto novca investitora u kriptovalute, a da 80 posto bude u hardverskom novčaniku, ali izgleda da su ulagali sav novac. Nažalost, radi se o klasičnoj Ponzi shemi. Ulagači koji su među prvima uložili u BitLucky još 2018. ostvarili su dobit, ali oni koji su kasnije došli izgubili su novac. Novac je uložen u bitcoin, ethereum i chainlink, ali iza kulisa vjerojatno i u neke rizičnije vrste – smatra Agatić.
Agatić ističe da BitLucky nije bio pod nadzorom Hanfe, a zasigurno u Hrvatskoj ima još nekoliko takvih tvrtki.
– Mnogi su prijašnjih godina vidjeli da u kriptovalutama ima profita – dodaje Agatić.
Hrvoje Hrvatin, voditelj marketinga u Electrocoinu, jednoj od najpoznatijih domaćih tvrtki za trgovanje kriptovalutama, također naglašava da BitLucky nije bio prijavljen nadležnom regulatoru za nijednu aktivnost vezanu za virtualne imovine propisanu tadašnjim pravilnikom, a sadašnjim Registrom.
– Za sada su u Hanfin Registar pružatelja usluga virtualne imovine u Hrvatskoj upisane samo dvije tvrtke – kaže Hrvatin, a o čemu smo u Lideru nedavno pisali.
Izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) ove je godine bila dužna uspostaviti Registar društava koja se bave uslugama virtualne imovine (umjesto dotadašnjeg popisa), pojašnjavaju iz regulatora.
– Ranije je svatko prilikom osnivanja društva mogao u Sudskom registru upisati djelatnost kriptoimovine (i prijaviti se na popis Hanfe), dok je sada procedura drugačija te se provjerava i ugled osoba koje su vlasnici društva. Također, prvo je potrebno kod Hanfe ishoditi upis u Registar (proći određenu proceduru i odgovoriti na određena pitanja) i tek nakon toga osnivači mogu podnijeti zahtjev Sudskom registru za upis i te vrste djelatnosti – kažu iz Hanfe.
S obzirom na to da je Registar Hanfe uspostavljen nedavno, zahtjev za upis je podnijelo 18 društava, dva društva su u registru, a ostalih 16 je u postupku provjere. Početkom rujna 2023. istekao je rok za prijavu Hanfi za sve one koji su već od ranije imali upisanu tu djelatnost u Sudskom registru.
Bez regulatornog okvira
Iz Hanfe pojašnjavaju kako Hrvatska trenutačno nema nacionalni okvir za regulaciju kriptoimovine s obzirom na to da ta imovina nije financijski instrument u kontekstu Zakona o tržištu kapitala, a kriptotržište nije još regulirano na razini EU, iako su koraci u tom smjeru poduzeti.
Više reda na tržište kriptovaluta trebala bi donijeti regulativa pod nazivom MiCA koja će stupiti na snagu krajem iduće godine. Osim zahtjeva u pogledu transparentnosti, MiCA će donijeti i zahtjeve za zaštitu klijenata pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom te mjere za sprečavanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.
– Nakon potpune implementacije MiCA regulative (od početka 2025.) kripto tržište će biti regulirano u cijeloj Europskoj uniji i to će sigurno doprinijeti zaštiti ulagatelja te uvođenju određenog reda i na kripto tržište. Društva koja će se baviti tim poslom morat će proći proces licenciranja te će biti subjekt nadzora regulatora, kao što su to sada osiguravateljna ili investicijska društva, a što će zasigurno doprinijeti stabilnosti tržišta i sigurnosti za same ulagatelje – naglašavaju iz Hanfe.
Tek će završetak istrage utvrditi radi li se u slučaju BitLuckyja o prijevari ili lošim poslovnim odlukama i u kojoj se mjeri sam slučaj veže uz kriptovalute, ocjenjuje Hrvoje Hrvatin.
– Izuzmemo li slučaj BitLucky, budući da je istraga još u tijeku, značajan broj prijevara koje se vežu uz kriptovalute u svojoj suštini uopće nisu kriptobiznisi već se temelje na obećanju da će investitorima oplemeniti novac, a za to nije ni nužno da će u praksi ulagati u kriptovalute već će jednostavno nestati nakon što zaprime dovoljan broj sredstava od naivnih ulagača.
U tim slučajevima često se u komunikaciji koristi kripto kako bi se privukli ‘ulagači‘ budući da kripto slovi kao imovina koja relativno brzo može ostvariti rast vrijednosti. U suštini je potpuno svejedno koji se tip ulaganja komunicira jer je u konačnici to samo mamac za ulagače koji su priželjkivali brzu i veliku zaradu – kaže Hrvatin.
Međutim, dodaje da je tu još jedan problem: hrvatski digitalni medijski prostor zasićen je oglasima koji svašta obećavaju, ne samo u području zarade na kriptovalutama, već i u drugim područjima, poput lijekova i slično.
– Ako vam nešto izgleda predobro da bi bila istina, u pravilu se radi o prijevari i takve ponude treba izbjegavati – poručuje Hrvatin.
Poljuljano povjerenje
Prema mišljenju Borisa Agatića, osnivači BitLuckyja nisu od početka imali namjeru prevariti svoje investitore već su okolnosti na tržištu jednostavno otišle u krivom smjeru.
– Oni su poznati kripto zajednici iako nisi bili njezin dio dok su još 2018. posjećivali kripto događaje. Kasnije ih nitko nije pratio, niti znao što točno i kako trguju – tvrdi Agatić.
Medijski napisi navode da je do sada kaznene prijave podnijelo oko 250 ljudi, ali je moguće da prevarenih ima i više od 800. Liderovi se sugovornici slažu da će se afera BitLucky negativno odraziti na povjerenje šire javnosti.
– Ovo je svakako najveća kriptoprijevara trenutno u Hrvatskoj, zasigurno će ponešto poljuljati povjerenje u kriptovalute i unazaditi sav rad koji je kripto zajednica uložila zadnjih godina u popularizaciju kriptovaluta – smatra Agatić.
Hrvoje Hrvatin dodaje kako slučaj BitLucky svakako negativno utječe na kripto zajednicu i percepciju kriptovaluta te svakako otežava poziciju legalnih tvrtki koje se bave virtualnom imovinom.
– Međutim, dobro je da se ovaj slučaj javno prati te da institucije relativno brzo djeluju, jer se nadamo da će se javnost iz ovakvih slučajeva educirati i biti opreznija kada se radi o sličnim ponudama – zaključuje Hrvatin.