Biznis i politika
StoryEditor

Borovo: Ne zna se tko je i što je, ali pojavio se netko zainteresiran za strateško partnerstvo

27. Lipanj 2024.
Tvornica Borovofoto Goran Gazdek
Na javni poziv za ‘iskaz interesa strateških partnera u cilju osnaživanja na tržištu i ulaganja u Borovo‘ odazvao se samo jedan potencijalni ulagač, koji je svoj identitet zaštitio potpisivanjem ugovora o povjerljivosti informacija. Postignu li sporazum tajanstveni ulagač i CERP kao vlasnik Borova, dalje će se, navodno, sve odvijati transparentno

Stvarno čovjeka obuzme tuga kad piše o nekadašnjem gigantu Borovu, koji danas nije ni sjena onog prijeratnog. Doduše ne treba ni biti jer to su bila druga vremena, ali nekadašnji moćni regionalni div s 22 tisuće zaposlenih već dugo samo preživljava, ali činjenica da se ne da, da je još uvijek živ, budi nadu da će ipak jednog dana stati na svoje noge. A nada postoji pogotovo sada kada je jedan ulagač pokazao interes za nj.

Potvrdili su nam to u Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), vlasniku te kompanije, kao i predsjednica Uprave Borova Gordana Odor, ali napominju da zasad ne mogu govoriti o komu je riječ. Znamo samo da je jedan potencijalni ulagač pokazao interes nakon što je u travnju poslan ‘javni poziv za iskaz interesa strateških partnera u cilju osnaživanja na tržištu i ulaganja u Borovo‘, koji je završen 31. svibnja. U CERP-u se pozivaju na izjavu o povjerljivosti, kao i u Borovu, pa ne smiju izlaziti s više podataka u javnost.

– Potpisan je ugovor o povjerljivosti informacija te druga strana nije htjela otkriti svoj identitet. S obzirom na rečeno, moramo naglasiti da će se sve odvijati transparentno, ali u ovoj fazi Borovo i potencijalni strateški partner moraju utvrditi hoće im se interesi za tvrtku poklapati prije pokretanja bilo kakvih postupaka – poručila je Odor.

Maksimalna pomoć države

Dakle, vidimo da nema još ništa konkretno, a s obzirom na to da je javni poziv tek završen, možemo pretpostaviti da se moglo tek započeti dubinsko snimanje kompanije kako bi potencijalni ulagač vidio ima li smisla ulagati ili ne. Nitko ne spominje kad bi zainteresirani ulagač mogao donijeti konačnu odluku, ali valjda će do kraja godine znati na čemu je. Za to vrijeme u CERP-u prate i analiziraju sve moguće opcije stabiliziranja poslovanja, primarno vodeći računa o zaposlenima, ali država je unazad nekoliko godina već dosta pomogla odgađanjem otplate kredita u iznosu od 6,1 milijun eura podignutog kod Croatia banke i HBOR-a.

– Činjenica je da Borovo ustrajno odolijeva svim izazovima poslovanja zahvaljujući pomoći Vlade Republike Hrvatske u vidu danog zaloga dionica, a posljednjih godina i odgodi otplate kredita, što pokazuje brigu većinskog vlasnika zbog važnosti i osjetljivosti tvrtke na lokalnoj razini. Izravnije pomaganje nije moguće ni dopušteno s obzirom na stroga pravila Europske komisije o državnom preuzimanju uloge investitora – objašnjavaju u CERP-u.

Barem jedan problem eliminiran

Prije tri godine KPMG je izradio program restrukturiranja, ali od tada se samo odobravalo spomenuto produljenje CERP-ovih jamstava kako bi se za još godinu odgađala otplata kredita državnim bankama. U programu restrukturiranja predloženo je na koji bi se način smanjili troškovi i broj zaposlenika, promijenio profil proizvodnje fokusirajući se na profitabilnije programe te na kraju pronalazak strateškog partnera. Nepronalazak strateškog partnera koji bi državi bio garancija za opstojnost Borova bila je najveća primjedba državnih tijela dosad. Napokon je i to krenulo u travnju, a model restrukturiranja bi sada, odluči li tajni potencijalni investitor ući u vlasništvo Borova, trebao ovisiti o njemu.

– Plan restrukturiranja Borova trebala bi usvojiti EU komisija, ali s obzirom na to da se ušlo u postupak pronalaska strateškog partnera i potencijalnog investitora, možda krene u drugom pravcu – veli Odor.

Analiza Nikole Nikšića: Odnos financiranja iz vlastitih i vanjskih izvora više je nego dobar

Neto radni kapital, razlika vrijednosti kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza, u 2023. za Borovo je iznosio 2,1 milijun eura, a koeficijent tekuće likvidnosti 1,25 (u 2021. bio je 1,99, a u 2022. pao je na 1,47). Udio neto radnoga kapitala u ukupnoj imovini iznosio je 4,1 posto, što odgovora vrijednosti za djelatnost (4,3 posto).

Vrijednost 0,25 koeficijenta ubrzane likvidnosti (kada se iz kratkotrajne imovine izuzmu zalihe i tako mjeri odnos s kratkoročnim obvezama) upućuje koliko je društvo ovisno o obrtaju zaliha, odnosno o kvaliteti upravljanja nabavom (cijenama, količinama i rokovima) te proizvodnjom i prodajom kojom će se te sirovine pretvoriti u konačne proizvode i uredno naplaćene prihode.

Zalihe koje su na dan 31. prosinca 2023. iznosile 7,8 milijuna eura porasle su za 0,6 milijuna eura u odnosu na godinu prije, tako da je udio zaliha u ukupnoj imovini bio 15,2 posto.

Društvo je na dan 31. prosinca 2023. imalo ukupno 15 milijuna eura obveza prema kreditorima, što je za 0,8 milijuna eura više nego godinu dana prije. Temeljni kapital i kapitalne rezerve Borova kao dioničkog društva iznose zbirno 42 milijuna eura i s umanjenjem za preneseni gubitak (7,9 milijuna eura) i gubitak poslovne godine (1,4 milijuna eura) predstavljaju 64 posto ukupne pasive. Tako je unatoč lošim rezultatima odnos financiranja iz vlastitih i vanjskih izvora na zadnji dan prošle godine (64 posto – 36 posto) više nego dobar.

Cijelu kompanijsku priču pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.

Članak je dostupan u tiskanom 
i digitalnom izdanju Lidera
24. studeni 2024 01:05