Biznis i politika
StoryEditor

Broj ‘faktčekerskih‘ organizacija nezaustavljivo raste

25. Lipanj 2023.
cenzura, fact-check

I dok se veliki dio svjetskih medija i medija općenito bori pronaći svoje mjesto pod digitalnim suncem i dok neki u tome uspijevaju a neki bivaju pregaženi, jedan dio takozvanih internetskih medija godinama samo raste. Takvih ‘medija‘ je 2008. godine bilo svega jedanaest i za njih tada nitko vjerojatno nije ni znao i nisu privlačili previše pažnje. I tako su ti ‘mediji‘ preživljavali na marginama interneta sve do 2020. godine kada je cijeli svijet saznao za njih. Nakon godina provedenih u dubini world wide weba uzdigli su se poput mitološkog Feniksa i predstavili se svijetu. Provjerivači činjenica, fact checkeri ili faktčekeri osvanuli su na internetu, društvenim mrežama i platformama samo kako bi pazili na ovaj napaćeni narod, koji laži i obmane više sam ne zna prepoznati, pa su mu potrebni dodatni konteksti oko svega što se oko njega događa.

Upravo ti, o kojima je nakon pandemije puno toga rečeno, jer ništa pametno i točno nisu napravili su zadnjih godina rasli. Njihov broj se u 2022. godini povećao na 424 fact check medija ili organizacije koje djeluju na svim kontinentima, točnije u 100 zemalja i na 69 jezika, prema istraživanju tvrtke Duke Reporters’ Lab.

Isto istraživanje kaže kako je od 2018. godine broj fact check medija narastao za 47 posto te da je od 2020. godine zabilježen veliki rast takvih organizacija u Europi, Africi, Aziji i Južnoj Americi. Također, navode da je prosječan vijek ovakve stranice za provjeru činjenica kraći od šest godina te da njih 139 koji su sada neaktivni nisu trajali ni tri godine.

U istraživanju se navodi kako je moguće da je došlo i do prezasićenja publike takvim sadržajima i organizacijama jer u 71 zemlji postoje dvije ili više takve organizacije koje provjeravaju točnost informacija. Navode da bi se tempo rasta tih organizacija mogao usporiti zbog toga što takve organizacije ne postoje u zemljama s represivnim vladama, ograničenom slobodom tiska i zabrinutošću za sigurnost novinara.

Naime, svjetski indeks slobode medija za 2023. ocjenjuje uvjete za medije kao ‘vrlo ozbiljne‘ u 31 zemlji. A gotovo polovica tih zemalja (15 od 31) nema web-mjesta za provjeru činjenica. To su Bahrein, Džibuti, Eritreja, Honduras, Kuvajt, Laos, Nikaragva, Sjeverna Koreja, Oman, Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan, Vijetnam i Jemen.

Bolje zna susjed

Zanimljivo je da postoje 62 organizacije za provjeru činjenica u 16 drugih zemalja na popisu ‘vrlo ozbiljnih‘. A u osam od tih zemalja postoji više od jedne organizacije. Indija, koja je na 161. mjestu od 180 na Svjetskom indeksu slobode medija, dom je polovine od tih 62 factcheck organizacije. Ostale zemlje s više od jedne organizacije za provjeru činjenica su Bangladeš, Kina, Venezuela, Turska, Pakistan, Egipat i Mianmar. Također, faktčekeri iz Kanade vode Fact-Nameh za Iran, Tech 4 Peace za Irak i Verify-Sy za Siriju. Tko bolje može provjeriti činjenice iz Sirije, Iraka ili Irana doli netko u svojoj sobi u Kanadi. Kakva ljepota.

Takvih je primjera zapravo jako puno, recimo indijski Fact Crescendo pokrenuo je dvije nove factcheck organizacije 2022. — jednu za Tajland, a drugu globalno usmjerenu na klimatska pitanja, jer oko toga također postoji globalni konsenzus kojemu se ne smije proturječiti.

Facebook se oslanja na gore navedene organizacije trećih strana za provjeru činjenica, a kada je riječ o odlučivanju što je istina, a što dezinformacija u RH, to radi Faktograf, na koji nećemo trošiti riječi.

22. studeni 2024 04:30