Iza nas je jedan mirniji tjedan, tjedan koji možemo opisati kao neutralan do blago bullish ako promatramo sve burzovne robe zajedno. Prvenstveno je to tako jer je kretanje cijene nafte na razini tjedna bilo gotovo pa nepromijenjeno, ali to ne znači da pojedine robe nisu imale bullish ili bearish kretanje na tjednoj razini. Ako pogledamo i indekse, poput GSCI indeksa, vidimo da nema neke promjene i da se on prošlog tjedna kretao u uskom rasponu između 575 i 580 bodova.
Ipak, pojedine su robe možda bilo malo više u fokusu tržišta. Tako su fondovi nastavili smanjivati svoju short poziciju u agro robama, te je ovo bio tjedan u kojem su fondovi kupili najviše ugovora na razini tjedna u zadnje gotovo 3,5 godine! Ovo je samo nastavak trenda smanjivanja short pozicije fondova potaknutog poplavama u Brazilu, slabim dolarom, kašnjenja u sjetvi u SAD-u, šteta od bolesti u Argentini i generalno bullish momentuma u kojem se tržište nalazi.
Ono što je ključno, da sve što se trenutno događa nije dovoljno snažan faktor koji bi u ovom trenutku opravdao pomaka na tržištu zadnjih nekoliko tjedana. Umjesto toga, i dalje se radi o tome da upravitelji fondova napuštaju svoj način "deflacije robe" koji su držali zadnje dvije godine i to za sada daje snažan uzlazni zamah.
Ovaj tjedan očekuje se malo više opreza na tržištu, jer nas u drugoj polovici tjedna čekaju podaci o proizvođačkim i potrošačkim cijenama u SAD-u, koja će pokazati kako se kreće inflacija i koja bi mogla znatno utjecati na smjer američkog, a time i ostalih tržišta u svijetu. Ulagači se nadaju naznakama popuštanja inflacije, što bi FED-u otvorilo prostor za smanjenje kamata, ali kao što smo već ranije pisali, možda to nije izgledno da se dogodi ove godine. Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla. Dolarov indeks (DXY) započinje novi tjedan na razini od 105 bodova, a odnos EUR/USD na razini nešto ispod 1,08.
Cijene nafte stabilne
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošlog tjedna ostale gotovo nepromijenjene jer najveća svjetska gospodarstva ne rastu dovoljno brzo da bi ojačala potražnja. Na početku novog tjedna, terminske cijene nafte Brent su ispod 83 $/bbl, a nafte WTI ispod 79 $/bbl. Nakon oštrog pada tjedan dana prije, prošloga su se tjedna cijene nafte kretale u uskom rasponu jer trenutno nema razloga niti za njihov značajniji rast, niti pad.
Rast američkog gospodarstva postupno se usporava zbog visokih kamatnih stopa, a kako je inflacija u SAD-u i dalje povišena, dužnosnici FED-a poručuju da bi kamate mogle ostati na povišenim razinama dulje vrijeme nego što se očekivalo. Kinesko gospodarstvo pokazuje, pak, znakove oporavka, no ne tako uvjerljive da bi se moglo očekivati značajnije jačanje potražnje. Premda se situacija na Bliskom istoku nije sasvim smirila, analitičari procjenjuju da je smanjen rizik od eskalacije sukoba, pa ni tamošnji događaji trenutno ne utječu previše na cijene nafte. Osim toga, očekuje se da će OPEC+ članice zadržati politiku smanjenja proizvodnje i u drugoj polovini godine, nakon 1. srpnja, ako potražnja ne ojača.
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF kreću se i dalje oko razine 30 €/MWh, što je povećanje od 33 posto u odnosu na najnižu razinu iz veljače, jer raste zabrinutost oko obnove zaliha goriva za nadolazeću zimu. Snažna konkurencija s Azijom za terete LNG-a opteretila je trgovce, a slanje LNG-a u travnju se smanjilo zbog unosnijih cijena tereta na spot tržištu za Aziju.
I dalje postoji zabrinutost u vezi s protokom ruskog plina kroz Ukrajinu budući da ključni petogodišnji sporazum koji regulira tranzit ruskog plina kroz susjedne zemlje istječe krajem 2024., što utječe na zemlje poput Nizozemske. Povrh toga, mogućnost zime hladnije od normalne dodatno je potaknula zabrinutost oko opskrbe Europe plinom sljedeće zime. Unatoč tim čimbenicima, skokovi cijena obuzdani su odgovarajućom kratkoročnom opskrbom, pri čemu su europska skladišta plina trenutačno na sezonskom vrhuncu od 62,8 posto popunjenosti kapaciteta.
Velika potražnja za bakrom
Generalno, kada cijene nafte padaju, to bi trebao biti bearish signal za agri robe. Ipak, trenutno to nije slučaj. U vrijeme kada su klimatske neizvjesnosti i dalje visoke među glavnim izvoznicima žitarica, USDA je u petak potaknula trenutačnu nervozu. U svom prvom izvješću za kampanju 2024./2025., USDA očekuje pad proizvodnje pšenice u EU za 2,15 milijuna tona na 132 milijuna tona, u Ukrajini pad za dva milijuna tona na 21 milijun tona te u Rusiji pad za 3,5 milijuna tona na 88 milijuna tona.
To bi kompenzirala Argentina, koja bi povećala proizvodnju za 1,1 milijun tona na 17 milijuna tona, Australija s povećanjem od 3 milijuna tona na 29 milijuna tona, SAD s povećanjem od 1,2 milijuna tona na 50,5 milijuna tona i Kanada s povećanjem od 2 milijuna tona na 34 milijuna tona. Očekuje se da će svjetska proizvodnja pšenice u sezoni 2024./2025. porasti na 798,2 milijuna tona (sa 787,12 milijuna tona u sezoni 2023./2024.), dok se očekuje porast potrošnje na 802,4 milijuna tona (s 800,3 milijuna tona prošle sezone). Rezultat je daljnji pad svjetskih zaliha pšenice na 253,6 milijuna tona u sezoni 2024./2025. (s 257,8 milijuna tona u sezoni 2023./2024.).
Za kukuruz, USDA predviđa pad svjetske proizvodnje na 1.219,9 milijuna tona u sezoni 2024./2025., u usporedbi sa 1.228,1 milijuna tona u 2023./2024. U isto vrijeme očekuje se da će globalna potrošnja kukuruza porasti na 1.220,75 milijuna tona s 1.215,9 milijuna tona u 2023./2024. Kao rezultat toga, predviđa se blagi pad svjetskih zaliha kukuruza na 312,3 milijuna tona za 2024./2025., u usporedbi s 313,1 milijuna tona za 2023./2024. Konačno, za soju, USDA predviđa nagli porast svjetske proizvodnje u 2024./2025. na 422,3 milijuna tona sa 396,95 milijuna tona u 2023./2024. Iako se također očekuje porast svjetske potrošnje na 401,7 milijuna tona (naspram 383,5 milijuna tona u 2023./2024.), rezultat je veliki višak, sa svjetskim zalihama soje za 2024./2025 koje rastu na rekordnu razinu od 128,5 milijuna tona.
Terminske cijene bakra porasle su na iznad 4,7 $/lbs, najviše u dvije godine, držeći se ispred praga od 10 tisuća $/t jer su dugoročna velika potražnja i ograničena ponuda pojačali zabrinutost oko nestašica. Ključna uloga bakra u globalnoj tranziciji elektrifikacije, od punjenja električnih vozila do mrežnog skladištenja energije, poduprla je ambiciozna predviđanja korisnosti metala. To je uvećano gomilanjem oklada na korištenje bakra u infrastrukturi umjetne inteligencije i automatizacije.
U međuvremenu, najnoviji podaci pokazali su da je Kina uvezla više inputa rude unatoč naglom povećanju cijena, podupirući potražnju proizvođača. S druge strane, niska dostupnost materijala smanjila je marže za talionice u Kini, odgovorne za više od polovice globalne ponude, što je rezultiralo potencijalnim smanjenjem proizvodnje od 10 posto ove godine. Visoki troškovi vezanih uz nove rudnike natjerali su divovske rudare prema aktivnostima spajanja i preuzimanja umjesto da započnu nove projekte, nedavno naglašeno pokušajem BHP-a da kupi Anglo American.