Nakon nekoliko bearish tjedana među burzovnim robama, za prošli tjedan slobodno možemo reći da je bio konsolidacijski tjedan. Robe su na razini tjedna imale blage promjene na gore ili dolje, ni blizu kao što je to bilo u tjednima prije. Vidjet ćemo je li ovo predah prije nastavka berish trenda ili signal da smo ušli neutralnu fazu na ovim nižim razinama dok će tržišta tražiti budući smjer ili signal da će doći do preokreta na tržištima i nagovještaj bullish trenda. Osobno sam više sklon vjerovati da smo na pragu ulasku u jednu neutralniju fazu gdje će u periodu pred nama tržište tražiti svoj smjer.
U tjednu pred nama fokus tržišta će biti na napetosti na Crvenom moru, kao i na odluku ECB-a o stopama i američkom BDP-u u četvrtak. To će pak imati reperkusije na dolar te na FED i njegovu politiku. Američki dolar jača u trenutačnim okolnostima geopolitičkog rizika, činjenice da inflacija još uvijek nije svedena na ciljane razine ispod dva posto te da je sve izglednije da promjene u monetarnoj politici zapadnih zemalja neće biti u prvoj polovici godine, a po mom trenutnom mišljenju, upitno je hoće li se to uopće dogoditi ove godine.
Na početku novog tjedna, dolarski DXY indeks je iznad 103 boda (a na početku godine je bio jedva iznad 101 boda), a dolar je na jednomjesečnom vrhu u odnosu na košaricu valuta. Takvo kretanje dolara je bearish za trendove kretanja cijene roba.
Za globalnu poslovnu zajednicu, glavna briga u sljedeće dvije godine neće biti sukob ili klima, već dezinformacije, praćene polarizacijom unutar naših društava. Ovi su rizici ozbiljni jer ograničavaju našu sposobnost suočavanja s velikim globalnim izazovima s kojima se suočavamo: promjene u klimi, kako onoj stvarnoj tako i u onoj geopolitičkoj; promjene u demografiji i tehnologiji; spiralni regionalni sukobi i intenziviranje geopolitičkog natjecanja i njihov utjecaj na opskrbne lance. Ovo je zaključak nakon sastanka moćnika u Davosu.
Rastuće napetosti na brodskim putovima u regiji uzrokovale su poremećaje u globalnoj trgovini i potaknule strah od uskih grla u opskrbi, što bi moglo ponovno izazvati inflacijske pritiske. Napadi na brodove u Crvenom moru usporili su trgovinu između Azije i Europe i uznemirili velike sile kao znak eskalacije rata između Izraela i Hamasa. Britanska naftna kompanija Shell obustavila je sve isporuke kroz Crveno more na neodređeno vrijeme.
Nejasne prognoze rasta globalne potražnje
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošlog tjedna blago porasle, nadoknadivši gubitke od prethodnoga tjedna, a oscilirale su ovisno o vijestima s Bliskog istoka i makroekonomskim pokazateljima iz najvećih svjetskih gospodarstva. Tako je na londonskom tržištu cijena barela nafte u rasponu od 75 do 80 $/bbl, dok je na američkom tržištu cijena barela nafte u rasponu od 70 do 75 $/bbl.
Na ovim razinama se sada nalazimo već neko vrijeme, a donja razina od 70 $/bbl je dosta snažna jer je to razina na kojoj SAD obnavlja svoje robne zalihe nafte, dok je gornja razina od 80 $/bbl granica povezana sa posustajanjem zapadnih gopodarstava i straha od možebitne recesije. Ohrabreni cijenama nafte Brent ispod 80 $/bbl, kineske rafinerije žele uvoziti više sirove nafte kako bi izgradile zalihe po relativno niskim cijenama početkom ove godine, očekujući snažnu potražnju za gorivom u drugom dijelu 2024.
Inače, prognoze rasta globalne potražnje za naftom i dalje su nejasne. I dok je s jedne strane OPEC puno optimističniji po tom pitanju od IEA-e, na strani ponude tržište bi trebalo biti dobro opskrbljeno, ukoliko ne bude značajnijih poremećaja. Trgovci pozorno prate i napetosti na Bliskom istoku. No, sukobi u tom području zasad nisu znatno utjecali na cijene nafte, premda prekidi u opskrbi i dalje predstavljaju rizik koji bi mogao podići cijene nafte.
Terminske cijene europskog prirodnog plina nastavile su padati prema 27 €/MWh, dodirujući nove najniže razine u zadnjih 6 mjeseci. Očekuje se da će temperature u Europi postati blaže dok će rezerve plina ostati povišene, a proizvodnja energije vjetra povećana jer je oluja Isha donijela jake vjetrove. Do 20. siječnja razine skladišta plina u EU iznosile su 75 posto, s Njemačkom na 78,2 posto, Italijom na 71,5 posto i Francuskom na 65,7 posto. U isto vrijeme, ukupna potražnja je slaba i ostaje ispod razina prije početka rata. Kao rezultat toga, očekuje se da će Europa ući u proljeće s više od polovice svojih podzemnih skladišnih kapaciteta plina koji su još dostupni, nadmašujući desetogodišnji prosjek od 35 posto.
Padaju cijene agri roba
Niske cijene u odnosu na prosinac, aktivna međunarodna potražnja i rast nafte stabilizirali su cijene agri roba na ovim razinama. No nad Sredozemljem raste sjena manjeg izvoza žitarica i suncokreta prema Aziji! WTO procjenjuje da je promet pšenice manji za 40 posto u odnosu na prosinac. Ukrajina je procijenila pad izvoza morem od 20 posto u siječnju u odnosu na prosinac. To će svakako utjecati na tržište sljedećih nekoliko tjedana, stoga ne čudi da cijena na nama ključnom tržištu, onom Italije, pada iz tjedna u tjedan.
Slično je i na burzama. Na CBOT-u kukuruz je ispod 4,5 $/bu (najniže u zadnje 3 godine), pšenica ispod 5,9 $/bu, dok je sojino zrno nešto iznad 12,1 $/bu (najmanje u zadnje dvije godine). Na MATIF-u ništa optimističnije, pšenica testira razinu od 215 €/t, a kukuruz 185 €/t.
USDA je procijenila razinu zaliha kukuruza u SAD-u na petogodišnju, a globalnu zaliha kukuruza na šestogodišnju najvišu razinu. Prijelaz s bullish na bearish tržište kukuruza započeo je krajem veljače 2023. USDA-ov Ag Outlook forum prošle veljače pokrenuo je dugi pad cijena. Pad koji je doživio ubrzanje u zadnja dva tjedna zbog manjeg izvoza iz Crnog mora u Aziju, nakon krize na Crvenom moru. Tržište se sada čini još lošijim.
Promjena okruženja koja bi ovo bearish tržište mogla pretvoriti u bullish tržište se ne vidi i neće biti lako ostvariva 2024. godine. Za bikove, nada u rast cijene se ne temelji na činjenici da nikada ne znamo sa sigurnošću što nas čeka i kamo će cijene ići. Ova neizvjesnost čini trgovce nervoznima, potiče volatilnost cijena, a ponekad stvara prilike čak i na bearish tržištu. Doduše, treba napomenuti da se Kina od prosinca opskrbljuje kukuruzom i uljem, unatoč tome što procjenjuju odličan urod kukuruza. Uvoz kukuruza za 2023. je na 27,1 milijuna tona (31,6 posto više nego 2022.); apsolutni rekord. Znaju li oni nešto što mi ne znamo?
U Argentina RGE procjenjuje žetvu kukuruza na 59 milijuna tona, četiri milijuna tona više nego u zadnjoj procjeni te 23 milijuna tona više nego prošle godine. Istovremeno, procjenjuju žetvu soje na 52 milijuna tona, dva milijuna tona više nego u zadnjoj procjeni i 32 milijuna tona više nego prošle godine.
Kineski uvoz soje za prvi kvartal ove godine procijenjen je na 18,1 milijuna tona (vs 23,1 milijuna tona prošle godine). To će biti najmanje u zadnje četiri godine, a prvenstveno se smanjenje povezuje sa smanjenjem populacije svinja zahvaćenih "svinjskom kugom". U EU od početka sezone, uvoz sačme oko 8 milijuna tona (jedan milijun tona manje nego prošle godine), uvoz soje 6,3 milijuna tona (0,1 milijuna tona više nego prošle godine), izvoz pšenice 16,7 milijuna tona (1,5 milijuna tona manje nego prošle godine), a uvoz kukuruza 6,8 milijuna tona (čak 6,9 milijuna tona manje nego prošle godine).
Terminske cijene malezijskog palminog ulja porasle su, potaknute odlukom najvećeg uvoznika Indije da dopusti uvoz ulja uz subvencionirane pristojbe još godinu dana. Potez Indije da dopusti niže uvozne carine na jestiva ulja do ožujka 2025., zajedno s nižom proizvodnjom, pogurao je cijene palminog i sojinog ulja. Snižene uvozne carine na sirovo palmino ulje, sirovo suncokretovo ulje i sirovo sojino ulje u Indiji, najvećem svjetskom uvozniku biljnog ulja, trebale su isteći u ožujku 2024. godine.
Daljnji pad cijena metala
Očekuje se da će cijene metala padati uz smanjenu potražnju. Indeks cijena metala i minerala Svjetske banke doživio je lagani pad od 0,13 posto u četvrtom kvartalu 2023., nastavljajući stabilan pad koji je započeo početkom 2022. Taj se pad pripisuje usporavanju gospodarske aktivnosti u velikim gospodarstvima, što je prigušilo potražnju usred kontinuiranog isporuka oporaba za neke bazne metale.
Očekuje se da će cijene metala pasti za pet posto u 2024., nakon pada od gotovo 10 posto u 2023. Predviđa se da će se cijene stabilizirati u 2025. Među raznim metalima, najveći pad cijena očekuje se kod nikla, a slijede ga aluminij, kositar, cink, olovo i bakar. Očekuje se da će cijene postupno rasti 2025. godine, s porastom cijena od dva posto za olovo do devet posto za aluminij.
Ključni rizici za ova predviđanja cijena uključuju slabiju potražnju od očekivane iz Kine i naprednih gospodarstava ili velike poremećaje u proizvodnji. Eskalacija posljednjeg sukoba na Bliskom istoku također bi mogla poremetiti trgovinu, a time i cijene. Ostali kratkoročni rizici uključuju zabrinutost za okoliš, radne sporove, nepovoljne vremenske uvjete ili tehnički problemi koji mogu poremetiti rudarske operacije i nepovoljno utjecati na opskrbu metalima u nekoliko regija, posebno u Africi, Americi, Australiji i Indoneziji. Dugoročno gledano, ubrzana energetska tranzicija dodatno bi poduprla cijene nekih osnovnih metala — osobito aluminija, bakra, nikla i kositra.