Burzovne robe: Pad cijene plina i žitarica, a metali se kreću oko svoje donje granice u posljednjih nekoliko mjeseci

 

Nakon nekoliko vrlo aktivnih tjedana iza nas, u kojima su se izmjenjivali čas makroekonomski, čas geopolitički faktori koji su diktirali kretanje robnih burzi, prošli tjedan je bio relativno miran, no daleko od toga da je bilo dosadno i neaktivno. Nadam se da to nije smiraj pred oluju. Možda najznačajnija promjena na tjednoj razini snažniji je pad cijene plina, kako u Europi tako i u SAD-u. Cijene žitarica su također pale uslijed geopolitičkih previranja, dok se cijene metala kreću oko svoje donje granice u posljednjih nekoliko mjeseci.

 

Već je svima jasno da su trenutno glavni market moveri geopolitika i povezana kriza duga i FIAT valuta. U tom kontekstu, iznenađujuće ili ne, ali ostavka britanske premijerke nakon samo 45 dana pokazuje da situacija preko kanala nije nimalo dobra. Školski primjer kako u periodu svih mogućih nestabilnosti (političkih, ekonomskih, socijalnih) jedan krivi potez može pokrenuti lavinu koju je poslije nemoguće zaustaviti. Tržište je brzo reagiralo na vrlo ambiciozni i realno bez pokrića prenapuhani proračun Velike Britanije što je dovelo u pitanje cijelu ekonomsku budućnost i još jednom stavila državne obveznice, kamatne stope, fiskalnu politiku, kreditnu krizu i krizu duga pod isto povećalo. Sada užurbano rade na tome da povuku većinu predloženih poreznih rasterećenja.

 

Na drugoj strani svijeta, XI Jinping izabran je po treći put za sve moguće ključne pozicije kad je Kina u pitanju. Vidjet ćemo što će njegov re-izbor značiti za Kinu u gospodarskom i geopolitičkom smislu u narednih pet godina, ali jedno je sigurno. Trgovina i općenito globalna ekonomska situacija u Kini u periodu pred nama biti će neizvjesnija nego u prethodna dva mandata, a to potencijalno može biti okidač za neka veća previranja na globalnom nivou (Tajvan).

 

U tom kontekstu valja gledati i činjenicu da je prošlog tjedna Kina rekla svojim izvoznicima da više ne preusmjeravaju brodove s LNG-om prema Europi kako bi pomogla da se prebrodi energetska kriza. Povrh svega, tijekom njegova prva dva mandata vidljiv je jasan trend pada dostupnih ekonomskih podataka i informacija, a to će se sada vjerojatno samo pojačati. Najbolje je usporediti ih s farmerima, kad su prinosi dobri čut ćete sve, kad su loši nisu toliko informativni.

 

Jesmo li na vrhuncu monetarnog stezanja?

Credit Suisse će platiti 495 milijuna dolara SAD-u zbog nepravilnosti vezanih uz hipotekarne vrijednosnice. Raste osjećaj da bi švicarska banka mogla biti europski Lehman Brothers, žrtveno janje sustava koji se treba restrukturirati. Pojedini analitičari smatraju da bi pad Credit Suissea imao izravne posljedice na Deutsche Bank. Njemački gigant u problemima je već 10 godina.

 

U tjednu pred nama, biti će nekoliko zanimljivih događaja. Sastanci centranih banaka u EU, Brazilu, Kanadi, Japanu i Rusiji. Očekuje se nastavak trenda rasta kamatnih stopa. Tjedan iza je i sastanak američkog FED-a. Pored toga, mnogo kompanija iz svijeta burzovnih roba će izaći s financijskim podacima (ADM, Bunge, Valero, Kraft, Shell, Exxon), pa će to zasigurno izazvati interes javnosti.

 

Sve kao predigra ključnom događaju ovog kvartala, midterm izborima u SAD-u. Kad smo već kod izbora, vrijedi spomenuti da Biden i njegova administracija baš sada najavljuju otpuštanje dodatnih 14 milijuna barela nafte iz svojih strateških zaliha, sve kako bi utjecali na pad cijene nafte na tržištima. Tržišta kapitala u SAD-u trenutačno imaju pozitivan trend, ali FED je tu velika prepreka.

 

Mjesec listopad, povijesno gledano, ima snažnu tendenciju pronalaženja cjenovnog minimuma u recesijskom okruženju, pa to može pomoći u objašnjenju zašto mnogi upravo sada ulažu u dionice pokušavajući doći korak ispred tržišta. Drugi se još uvijek propitkuju jesmo li upravo sada na vrhuncu monetarnog stezanja? VIX indeks je pao ispod 30.

 

Cijena nafte i dalje na razini 92 $/bbl uz i dalje iste faktore koji djeluju na cijene. S jedne strane strah od recesije i pada potražnje, a s druge ograničenja na strani ponude. Investitore općenito zabrinjavaju sve lošiji izgledi za rast zbog sve intenzivnijih makroekonomskih faktora koji uključuju i inflaciju i monetarno zatezanje. Povrh toga, potražnja za naftom Kine je ostala na nižim razinama uslijed smanjene lokalne potrošnje. Ograničenja na strani ponude, mogla bi se dodatno smanjiti ako se obistine špekulacije da će naftni kartel dodatno intervenirati na tržištima kako bi podigao cijene.

 

To samo potvrđuje raniju teoriju da je članicama nekakva nova psihološka granica 90 $/bbl, a da svakako više vole vidjeti troznamenkastu cijenu nafte nego dvoznamenkastu. Cijena plina pala ispod 100 €/MWh, nova najniža razina od početka lipnja te oko 70 posto manja od vrhunca iz kolovoza, a sve uslijed smanjenja straha od nestašice plina tijekom zime. Pogoduje i činjenica da je vrijeme kooperativno (za sada na sreću Murphy ne funkcionira).

 

IGC je u svom izvještaju smanjio globalnu proizvodnju kukuruza na 1.166 milijuna tona (vs 1.217 milijuna tona prošle godine). Glavnina smanjenja dolazi zbog EU, gdje je proizvodnja procijenjena na samo 53,5 milijuna tona (vs 70 milijuna tona prošle godine). Procjena proizvodnje pšenice ostala je ista na 792 milijuna tona.

 

Ako bi htjeli opisati trenutno globalno tržište pšenice, možda najbolje pomogne sljedeće: Rusija ju ima, ali tržište ju ne želi. EU je nema (dovoljno), ali je tržište želi. Ukrajina je ima, ali tržište ne može do nje. SAD je skladišti i ne želi ju otpustiti sa zalihe. Australija je ima i previše, ali je logistički predaleko. Argentina je proizvodi, ali je vlada kontrolira. Zvuči kao dječja pjesmica.

 

Stoga ne čudi da se cijena pšenice na MATIF-u kreće u rasponu od 320 do 355 €/t, koji između ostalog pada jer europski origin gubi konkurentost u odnosu na ruski na međunarodnom tržištu. Još uvijek traju pregovori oko produženja izvoznog koridiora iz Ukrajine koji traje do 21. studenog. Interes Zapada i Ukrajine je izvoz žitarica i uljarica, a interes Rusije izvoz amonijaka i ostalih dušičnih gnojiva.

 

Strah od smanjenja izvoza suncokretovog ulja iz Ukrajine dovelo je do rata cijene sojinog ulja na CBOT-u od 16 posto od početka mjeseca. Drugačija situacija kod žitarica, gdje su cijene pale. Soja na CBOT-u trenutno na razini 13,8 $/bu, pšenica ispod 8,5 $/bu, a kukuruz na razini 6,8 $/bu.

 

Nije preveliko iznenađenje ako konstatiramo da sjetva u Ukrajini kasni (što zbog vremenski prilika, što zbog rata). Očekuje se sjetva na 4 milijuna hektara (vs 5 milijuna hektara prošle godine), od čega je do sada posijano 2,8 milijuna hektara. Istovremeno, sjetva u EU dobro napreduje zbog pogodnih vremenskih prilika.

 

Nakon slabe žetve kukuruza u Francuskoj, jedva 10 milijuna tona, niti Njemačka nema ništa bolju situaciju. Žetva je 20 posto manja, ukupno 3,5 milijuna tona. Izvoz pšenice iz EU, na dan 16. listopad bio je 10,4 milijuna tona, na razini prošle sezone. Istovremeno uvoz kukuruza 8,4 milijuna tona, značajno više nego 4,1 milijuna tona prošle sezone. Uvoz uljane repice 2 milijuna tona (vs 1,4 milijuna tona prošle sezone).

 

Žetva soje i kukuruza u SAD-u brža od prosjeka, dok je sjetva pšenice u skladu s prosjekom. Međutim, nedostatak padalina osim na sjetvu i stanje usjeva, odražava se i na logistiku koja je otežana zbog niskog vodostaja rijeke Mississippi što je pak dovelo do kašnjenja brodskih isporuka.

 

U Južnoj Americi, dodatno smanjena procjena uroda pšenice u Argentini na 15,2 milijuna tona (vs 21 milijuna tona prošle sezone) te je smanjena procijenjena površina za sjetvu kukuruza (na 7,3 milijuna hektara) dok je urod soje u Brazilu i dalje procijenjen na +150 milijuna tona (od čega za izvoz 96 milijuna tona) što je oko 20-ak posto više nego prošle sezone.

 

Što se tiče metala, nije bilo značajnih promjena niti novosti na burzama koje bi trebalo posebno analizirati ili obraditi.