Europske cijene plina (TTF) i ugljika ovih dana snažno padaju u tandemu i to ispod 40 eura po MWh u slučaju plina. Povijesni pad potražnje za plinom možemo zahvaliti blagoj zimi, snažnom rastu novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, promjeni potrrošačkih navika, padu potražnje te promjenama u energetskom miksu industrije. Na kraju sezone grijanja, skladišta plina u EU su trenutno popunjena na razini 56 posto, što je čak 21 postotni bod više no uobičajeno.
Unatoč tome, Međunarodna agencija za energiju IEA upozorava da su rizici za 2023. viši no inače te uključuju potpuni prekid ruskog plina, napetije LNG tržište zbog oporavka kineske potražnje i normalizacije industrijske proizvodnje u EU.
U trgovini emisijama ugljika u EU prije svega se vidi učinak nižih cijena plina, jer one povećavaju vjerojatnost da će se proizvođači električne energije prebaciti s ugljena na plin. Cijena ugljika pala je na samo 85 eura po toni sa 100 eura početkom mjeseca, dok je trenutna povećana averzija prema riziku na energetskim tržištima dodatni faktor koji spušta cijene. Sve u svemu, očekuje se da će cijene ugljika ostati nestabilne dok se gospodarstvo EU-a ne vrati na stabilne temelje.
Europske cijene pšenice pale su ispod 250 eura zahvaljujući nastavku trgovinskog sporazuma između Rusije i Ukrajine u cilju izvoza pšenice. Prema ukrajinskoj strani sporazum se produžuje za 60-120 dana, ovisno o udovoljenju ruskim zahtjevima da se toj zemlji olakša izvoz drugih poljoprivrednih kultura. Njhov izvoz trenutno onemogućavaju logistički problemi te izbivanje Rusije iz međunarodnih platformi plaćanja poput SWIFT-a te osiguranja trgovine. Sve u svemu, U narednom razdoblju, međutim, ostaju izrazite razlike u pogledima Rusije te Ukrajine oko trgovinskih sporazuma za izvoz žitarica, što u bilo kojem trenu može rezultirati konfliktnim stavovima. Ukrajina također uvjetuju širu suradnju oslobađanjem ratnih zarobljenika.
U skaldu sa spomenutim daljnji pad cijena pšenice ne čini se opravdanim te je moguć ponovni rast do 300 eura po toni.