Čak 160 milijardi eura EU novca prelit će se u zelene tehnologije i proizvodnju čipova

U sklopu revizije višegodišnjeg proračuna Europske unije, u Europskom je parlamentu danas tijekom plenarne sjednice velikom većinom glasova prihvaćena Platforma za strateške tehnologije za Europu (STEP), uspostavljena da bi se ojačala konkurentnost i otpornost EU u strateškim sektorima.

Čak 160 milijardi eura EU novca kroz STEP će se preliti u razvoj digitalnih tehnologija poput poluvodiča, odnosno čipova, kao i ‘zelenih‘ tehnologija s nultom neto stopom emisija te biotehnologija. S obzirom na to da globalna konkurencija, poglavito SAD i Kina, u tehnološkom aspektu svakim danom jača, EU već godinama traži načine da uskoči u vlak digitalne i zelene transformacije kako bi poboljšala svoj položaj u ključnim tehnološkim područjima poput proizvodnje poluvodiča. Današnjim prihvaćanjem STEP-a je, čini se, korak bliže tom cilju – kako i samo ime platforme govori.

Pojednostavljeno rečeno, platforma će omogućiti da se racionalizacijom programa i fondova EU-a ulaganja usmjere u relevatne tehnološke projekte. Tvrtke će moći dobiti ‘pečat suverenosti‘, svojevrsnu potvrdu kvalitete, a koja im može biti uskraćena ako projekt presele izvan EU. Spomenuti pečat pomoći će im da pristupe financijskim sredstvima EU-a i privuku druga ulaganja.

Doprinos Hrvatske

U raspravama o STEP-u na plenarnim sjednicama prije današnjeg glasovanja, kao i danas, sudjelovao je i hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler, član Odbora EP-a za proračun. Ressler je za Lider objasnio što revizija proračuna i STEP znače za razvoj europskog i hrvatskog gospodarstva, ali i obrnuto – kako Hrvatska može doprinijeti ciljevima EU.

– U vrijeme sve nemilosrdnijeg geopolitičkog nadmetanja, Platforma za strateška ulaganja ima potencijal ojačati europske tehnološke kapacitete u strateškim područjima. S ukupno 160 milijardi eura, STEP bi trebao potaknuti razvoj ključnih tehnoloških lanaca vrijednosti u digitalnoj ekonomiji, poput proizvodnje poluvodiča, kao i industriju s nultom neto emisijom i drugim zelenim tehnologijama. Većom fleksibilnošću i objedinjavanjem sredstava iz različitih financijskih omotnica, uključujući i kohezijske fondove, InvestEU, Obzor Europa i Europski fond za obranu, nastoji se mobilizirati ulaganja u područja ključna za konkurentnost Europe – pojasnio je Ressler, koji je u raspravama naglašavao da i manje, slabije razvijene države EU-a imaju stvarnu mogućnost iskoristiti STEP.

Posebno je naglasio i da se revizijom proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. dodatno osnažuje Europski obrambeni fond. Taj je fond, naime, ključan za europsku suradnju u razvoju obrambenih tehnologija, od čega, kaže Ressler, i hrvatske kompanije imaju izravne koristi.

– Ujedno, sektor koji postaje sve važniji u gospodarskom i geopolitičkom smislu nedvojbeno je sektor proizvodnje poluvodiča i komponenata u njihovom vrijednosnom lancu. U tom kontekstu, uspostavljanje Centra kompetencija za poluvodiče u suradnji Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te Međusveučilišnog centra za mikroelektroniku iz Leuvenua pokazuje kako Hrvatska može doprinijeti strateškom europskom razvoju u najkritičnijim sektorima, a i uključiti se u europske lance vrijednosti – naglasio je Ressler uz zaključak da je ključno ‘nadograditi ljudski kapital i znanja‘.

Uključeni i veliki

STEP, čije je osnivanje Europska komisija predložila još u lipnju prošle godine, odobren je danas s 517 glasova za, 59 protiv i 51 suzdržanim. Državama članicama STEP-om je također omogućena veća fleksibilnost za postizanje klimatskih ciljeva u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, i to na način da se ‘projekti viškovi‘ iz jednog fonda ubroje pod ciljeve drugog fonda.

Da bi države članice razvile svoje kapacitete i da bi se u konačnici osigurali jednaki uvjeti za ulaganje u tehnologije ključne za konkurentnost EU-a, stopa sufinanciranja od sto posto i stopa pretfinanciranja od 30 posto primjenjivat će se na prioritete STEP-a, a ulaganja će biti moguća i u velika poduzeća, i to već ove godine.