Bude li i sljedeća zima jednako blaga kao ova, nastavi li se stagnacija u euro području, gospodarstvo u Hrvatskoj će u ovoj godini zabilježiti skromni oporavak i BDP će rasti za jedan posto. U 2024. možemo, ako je suditi prema tom osnovnom makroekonomskom scenariju kojeg je predstavio Hrvoje Stojić, HUP-ov makroekonomist na novom formatu makroekonomskih prognoza te institucije HUP Horizonti, rasti, očekivati rast BDP-a od skromnih dva posto.
Preduvjeti za takav ishod su, smatra Stojić, normalizacija lanaca nabave, nedostatna fiskalna podrška i snažno monetarno stezanje. Kamate bi, prema tom scenariju, i dalje rasle, ali bi padala nezaposlenost zbog nedostatka radne snage, a ni inflatorni pritisci se ne bi nastaviti jednakim intenzitetom.
- Inflacija bi u ovoj godini mogla iznositi 6,5 posto, a dogodine bi se mogla smanjiti na 2,5 posto – predviđa Stojić brojke u tom scenariju i dodaje kako bi nezaposlenost mogla pasti sa stope 6,8 posto u 2022. godini, na 6,5 posto u ovoj i na 6,2 posto u idućoj godini. U takvom najizglednijem scenariju padat će i saldo proračuna sa prošlogodišnjih jedan posto na 2,5 posto, a jednak pad salda bio bi i u idućoj godini. Smanjio bi se i javni dug, sad prošlogodišnjih 68 posto, na 66 posto u ovoj godini, dok bi već sljedeće godine mogao iznositi 64 posto.
- Šanse za ovaj scenarij su najizglednije, oko 40 posto – smatra Stojić.
No postoje i scenariji koji su manje optimistični. Jedan od njih je izgledniji, za njega su šanse tek ili čak 30 posto, a prema njemu energetska kriza bi bila izraženija nego dosad, inflatorni šokovi bi se nastavili, kao i geopolitičke nestabilnosti, a došlo bi i do porasta populizma. Oporavak dobavnih lanaca bi bio spor, monetarno stezanje prekomjerno, a manji bi bio i fiskalni impuls.
- Hrvatski BDP bi prema tom makroekonomskom scenariju u ovoj godini pao za 0,3 posto, a u idućoj godini bi ostao na istoj, nultoj stopi. Inflacija bi se zaustavila na stopi od 5,5 posto u ovoj godini, a 2024. na 1,7 posto, a počela bi rasti i nezaposlenost. Javni dug bi rastao, a saldo proračuna padao – ističe Stojić.
Drugi pesimistični scenarij je manje izgledan, ali ne i nemoguć. Taj scenarij koji uključuje određenu bankarsku krizu, nastavak izraženih geopolitičkih nestabilnosti, dublju energetsku krizu, protekcionizam, snažniju recesiju u euro području i zamrzavanje financijskih tržišta. U takvim geopolitičkim postavkama, hrvatsko gospodarstvo bi se suočilo se ozbiljnom recesijom.
- Izgledi za takav ishod su 10-postotni, a s njima bi BDP pao u ovoj godini za 4,1 posto, u idućoj za 4,2 posto, inflacija bi se nastavila po stopi od 5,5 posto u ovoj, ali bi se dogodine ispuhala na 1,2 posto, a rasla bi i nezaposlenost do 8,7 posto – ističe Stojić dodavši i logično, da bi saldo proračuna padao, a javni dug rastao.
Ali, Stojić ima spreman i optimističan scenarij koji također ima male, ali 20-postotne šanse, a dogodio bi se uz određene čimbenike poput poticajnog vanjskog okruženja, malo više prosječne inflacije, snažnije fiskalne ekspanzije, snažniji priljev iz EU fondova i više investicija, te uz snažniji rast od turizma. Prema tom scenariju, Hrvatska bi imala i rast kreditnog rejtinga, iz B+ u A.
- U tom scenariju BDP raste već ove godine po stopi od tri posto, u idućoj godini 3,5 posto, inflacija bi ove godine pala na 7,2 posto, a već sljedeće na 3,2 posto, a padala bi i nezaposlenost i javni dug, dok bi saldo proračuna rastao – zaključio je Stojić.
