Već se sada Hrvatska ubraja u red europskih zemalja s nižim prosječnim kamatnim stopama na kredite, a porast koji se očekuje uvelike će biti ublažen zbog učinaka uvođenja eura
Na kraju 2021. godine, sumirajući najvažnije elemente koji su ju karakterizirali, u kolumni o poslovnim očekivanjima za 2022. istaknuo sam da je naša zemlja na dobrom putu prema realizaciji važnih strateških ciljeva: ulasku u eurozonu i integraciji u tzv. šengenski prostor.
Kad govorimo o koristi koja za Hrvatsku iz toga proizlazi, ona je nesporna. Daljnja integracija hrvatskoga gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove svakako će pozitivno će djelovati na povećanje njegove konkurentnosti i atraktivnosti za ulagače. Zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti na putu prema monetarnoj uniji pozitivno utječu i na kreiranje dugoročno održive pozicije hrvatskoga gospodarstva, zasnovane na zdravim temeljima, i stvaranje potencijalno snažnijega konvergencijskog potencijala.
Eliminacija valutnog rizika
U idućem razdoblju tomu dodatno pogoduje i znatan potencijal EU fondova koji Hrvatskoj stoji na raspolaganju, a za koji se nadamo da će biti iskorišten što više. Možda je i najbolja potvrda da je Hrvatska na pozitivnom putu rast njezina kreditnog rejtinga, koji je čvrsto u zoni ‘investicijskoga‘. U trenutačnome turbulentnom globalnom okružju to se reflektira u relativno povoljnijem položaju Republike Hrvatske kad govorimo o premiji rizika, odnosno konvergenciji premije na rizik bliže zemljama eurozone.
Uvođenje eura donosi i praktičnu eliminaciju valutnog rizika, kojem je Hrvatska zbog visoke euriziranosti zbog bilančne ranjivosti bila visoko izložena, što je iznimno važno za gospodarstvo, poduzetnike i građane u kontekstu upravljanja njihovim osobnim financijama. Nadalje, uvođenje eura u srednjoročnom razdoblju trebalo bi pozitivno utjecati i na razinu kamatnih stopa. Ipak, u kratkoročnom razdoblju kamatne stope ponajprije će slijediti politike središnjih banaka te se i u Hrvatskoj može očekivati određen porast.
Međutim, upravo zbog ulaska u eurozonu Hrvatska je u mnogo boljem položaju u odnosu na mnoge druge europske zemlje, poput Češke ili Mađarske, gdje je zabilježen vrlo snažan rast kamatnih stopa. Već se sada ubraja u red europskih zemalja s nižim prosječnim kamatnim stopama na kredite, a porast koji se očekuje uvelike će biti ublažen zbog učinaka uvođenja eura. To, naravno, ne znači da klijenti, posebice oni s ugovorenim promjenjivim kamatnim stopama vezanima uz EURIBOR, ne trebaju s bankom provjeriti opcije eventualnog fiksiranja i donijeti informiranu odluku. Upravo suprotno.
Ne zaboravimo strukturne reforme
Neizvjesnost zbog geopolitičkih kretanja, ratnog sukoba u Ukrajini, problema u dobavnim lancima te visoke razine inflacije i dalje ostaju faktori rizika za rast gospodarstva. Ipak, prema sredini se godine mogu očekivati stabilizacija i pad stope inflacije. Osim toga, ulazak u Schengen trebao bi donijeti veliku korist i dodatno integrirati Hrvatsku kao turističko odredište u tržište Europske unije, a pozitivne perspektive hrvatskog turizma osigurat će i drugim sektorima dodatan prostor za rast.
Vjerujem da možemo zaključiti kako Hrvatska ima dodatan potencijal u segmentu IT-a i komunikacija, a u srednjem roku, imajući na umu geografski položaj i spomenutu integraciju te uz razvoj infrastrukture, zemlja može graditi snažniji položaj i u logističkom smislu.
Općenito, kad govorimo o prioritetima za 2023., nakon spomenutih bitnih integracijskih koraka fokus bi trebao biti na što efikasnijem korištenju potencijala EU fondova, odnosno njihova anticikličnoga kapaciteta u okružju usporavanja rasta. Isto je tako kvalitetno korištenje sredstava iz dostupnih fondova važan prioritet u kontekstu stvaranja potencijala za brži potencijalni rast gospodarstva i, uz poželjan rast dinamike u segmentu strukturnih reformi, stvaranje preduvjeta za održiviju konvergenciju dohotka.
Kako bi taj proces bio uspješan, ponovno treba skrenuti pozornost na važnost provođenja strukturnih reformi. U tom kontekstu daljnje unaprjeđivanje investicijske i pravne sigurnosti ostaje temeljni preduvjet dugoročno održivoga gospodarskog rasta i iskorištavanja potencijala koji stoje pred Hrvatskom i svima nama. Pritom je nužno vrlo pažljivo uvoditi nove namete za najuspješnije tvrtke, one koje stvaraju najveću dodanu vrijednost i motor su hrvatske ekonomije te kreiranja novih radnih mjesta.
Razlozi za optimizam
Uz pozitivne ekonomske trendove, stabilne javne financije i potencijal u korištenju europskih fondova te ako se nastavi put jačanja pravne sigurnosti za investitore, Hrvatska s optimizmom može gledati u budućnost. Bankarski sustav pritom će i dalje biti snažan oslonac rasta i razvoja hrvatskoga gospodarstva.
To se, naravno, odnosi i na Erste banku, u kojoj s ponosom gledamo na rezultate ostvarene 2022., a koji su zaokruženi dobivanjem dvaju vrijednih priznanja: ‘Zlatne kune‘ za najuspješniju hrvatsku banku, koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, te ‘Bank of the Year‘, nagrade koju nam je dodijelio ugledni magazin ‘The Banker‘. Naš će cilj i dalje biti isti: poticanje prosperiteta naših zaposlenika, naših klijenata te hrvatskoga društva u cjelini.