Bauk plinske krize iz 2022. i tadašnjih astronomskih cijena opet se nadvija nad Europom i njezinom industrijom. Kako navodi Reuters, cijena plina trenutno se kreće oko 50 eura za megavatsat (MWh) i najviša je u zadnjih godinu dana. Rezultat je to nešto hladnijeg vremena posljednjih desetak dana, ali pojačanu potražnju potiče i nervoza oko isteka tranzitnih ugovora za ruski plin plinovodima preko Ukrajine. Podsjetimo, ti ugovori ističu krajem godine.
Skladišta plina u Europi trenutno su na 85 posto popunjenosti, što je nekih 10 posto niže nego prije godinu dana u ovo vrijeme. Iako je ‘žeđ‘ Europske unije za plinom 17 posto niža u odnosu na petogodišnji prosjek u razdoblju prije pandemije koronavirusa, ovakva tržišna kretanja za dio analitičara razlog su za zabrinutost. Barbara Lambrecht, analitičarka Commerzbanka, kaže kako to čini ovu zimu neizvjesnijom, s obzirom da se zbog hladnijeg vremena skladišta prazne brže nego tijekom proteklih dviju relativno toplih zima.
Nestalo milijun radnih mjesta
Francisco Blanch, voditelj istraživanja tržišta sirovina u Bank of America, kaže za Reuters kako bi to moglo podignuti cijene plina u Europi sve do 70 eura za MWh. Kada se to usporedi s prosječnom cijenom prije pandemije od 17,58 eura, jasno je da europska industrija, najveća žrtva završetka ere jeftinog plina, opet strahuje. Podaci Bernsteina pokazuju da je u posljednje četiri godine na starom kontinentu ugašeno gotovo milijun radnih mjesta u industriji.
U sada već čuvenom rujanskom izvješću o konkurentnosti, nekadašnji šef Europske središnje banke Mario Draghi napisao je kako je zbog gubitka pristupa jeftinom plinu nakon ruske agersije na Ukrajinu u veljači 2022. europska industrija platila ‘golemu cijenu‘ te da će Europi fosilna goriva trebati barem do kraja ovog desetljeća. – Iako su cijene energenata značajno pale u odnosu na vrhunac (od 350 eura za MWh plina), kompanije iz EU-a i dalje se suočavaju s cijenama električne energije koje su dva do tri puta više nego u SAD-u. Cijene prirodnog plina više su za četiri do pet puta – stajalo je u Draghijevom izvješću.
Primjerice, sadašnja cijena plina u EU pet je puta viša nego u SAD-u. Udruga njemačkih industrijalaca BDI uključila je visoke cijene energenata među faktore koji smanjuju konkurentnost najvećeg europskog gospodarstva. Siegfried Russwurm, predsjednik BDI-ja i član Uprave industrijskog konglomerata ThyssenKrupp kako je zbog tihe migracije njemačkih kompanija u države s jeftinijim energentima Njemačka u riziku od deindustrijalizacije.
Uvoz LNG-a
Francuska industrija ove će zime raditi na 70 do 80 posto kapaciteta zbog skupih energenata, posebno u kemijskom sektoru, upozorio je Nicholas de Warren, predsjednik industrijske lobističke organizacije Uniden.
Podaci LSEG-a pokazuju da je EU u studenom uvezla 11,3 milijardi kubika ukapljenog prirodnog plina (LNG), što je nekih 140 tankera. Plin je došao uglavnom iz SAD-a i Katara.