Tjedan dana uoči godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu cijena prirodnog plina iz nizozemskog čvorišta TTF pala je ispod 50 eura po megavatsatu, najnižu razinu u posljednjih godinu i pol dana, a 80 posto nižu nego što je bila u ovom tjednu prošle godine. Kako bi rekao jedan analitičar, ‘klimatske promjene spasile su Europu‘, aludirajući na neuobičajeno toplu zimu zbog koje skladišta plina nisu zimus ispražnjena do dna.
Sada kada rat u Ukrajini ulazi u drugu godinu i posve je jasno da mu se kraj ne nazire ni u duljem razdoblju, za europsko, a ujedno i hrvatsko, gospodarstvo u ovoj su godini u igri dva osnovna scenarija. Prema prvome rat eskalira i širi se na druge zemlje; posljedice toga bile bi nova runda snažna rasta cijena energenata i sirovina, potreba za golemim ulaganjima država u obrambene svrhe te organizacija života i biznisa u poluratnim uvjetima. Prema drugom scenariju situacija u Ukrajini se smiruje, preostale se puknute karike u opskrbnim lancima krpaju, a život i posao u Europi nastavljaju se as usual. Ovo ‘kao i obično‘, međutim, treba shvatiti uvjetno zato što Europa, kao i Hrvatska, u ovu godinu nije ušla s pozicije čistog starta, nego s opterećujućim nasljeđem loših prošlogodišnjih pokazatelja.
Prvi scenarij još je duboko zakopan u ladicama institucija koje trebaju imati odgovor na njega i za javnost je još tabu-tema, što ipak ne znači da se (neki) njegovi dijelovi ne prelijevaju i u drugi scenarij, koji bismo mogli nazvati relativno optimističnim, ali uz golem oprez.
Dašak optimizma proizlazi iz ‘Zimskih prognoza‘ koje je prošlog tjedna objavila Europska komisija, a u kojima je konstatirano da su Europska unija u cjelini, kao i eurozona, za dlaku izbjegle recesiju koja se očekivala potkraj prošle godine. Zbog toga, kao i daljnjeg pada cijena energenata, Komisija je povećala očekivanja glede ovogodišnjeg rasta gospodarstva Unije na 1,6 posto, a eurozone na 0,9 posto (prethodna prognoza govorila je o očekivanom rastu od 0,3 posto u obje skupine zemalja).
Umjerena očekivanja rasta u EU ove godine
– Koliko nam je god drago da se Europa uspjela snaći u opskrbi plina bez Rusije ove zime, ne možemo pretpostaviti da neizvjesnosti s cijenama energenata više neće biti samo zato što smo Rusiju dobrim dijelom isključili iz lanca opskrbe plinom. Velik je to izazov za prerađivačku industriju i opskrbljivače energijom u Europi. Upravo smo zato nešto umjereniji u očekivanjima rasta u EU ove godine – komentirao je u svom tjednom pregledu HGK-ov glavni ekonomist Goran Šaravanja, složivši se ipak s procjenom Komisije da bi inflacija u Uniji u ovoj godini mogla biti 6,4 posto, a u eurozoni 5,6 posto.
No i u samoj Komisiji procjenama za europsko gospodarstvo u ovoj godini pristupaju s mnogo opreza. Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni upozorava da unatoč tomu što je Europska unija u 2023. godinu ušla s čvršće pozicije nego što se prije mislilo, ‘Europljane čeka teško razdoblje. I dalje se očekuje usporavanje rasta zbog znatnih nepovoljnih okolnosti, a utjecaj inflacije na kupovnu moć postupno će se smanjiti tek tijekom sljedećih tromjesečja‘.
Možda najvažnija među ‘znatnim nepovoljnim okolnostima‘ jest moguća recesija u Njemačkoj, što je, sigurno, ujedno najvažnija nepovoljna okolnost za ovogodišnje izglede hrvatskoga gospodarstva. Umjesto očekivane stagnacije u odnosu na treći kvartal, u posljednjemu je lanjskom kvartalu njemačka ekonomija zabilježila pad od 0,2 posto, a prema ovotjednom izvješću Bundesbanka, u prvim je mjesecima ove godine dodatno oslabjela.
Njemačka središnja banka tako navodi da će industrijska proizvodnja u prvome ovogodišnjem tromjesječju vjerojatno biti ponovno niža nego u prethodnom kvartalu (što vrijedi i za izvoz, koji je dodatno prigušen usporavanjem vanjske potražnje), da privatna potrošnja pati od inflacije koja smanjuje kupovnu moć kućanstava, da se očekuje daljnji pad građevinskih aktivnosti, te predviđa da najveće europsko gospodarstvo ide prema recesiji.
Cijeli članak možete pročitati u novom broju tiskanog i online izdanja Lidera.