Zagovornici kupnje ruskog plina tvrde da bi to srušilo visoke cijene energije u Europi, ohrabrilo Moskvu za pregovarački stol i dalo objema stranama razlog za prekid vatre
Europski dužnosnici raspravljaju o tome treba li ponovno pokrenuti prodaju plina iz ruskog plinovoda Europskoj uniji kao dio potencijalnog dogovora o okončanju rata protiv Ukrajine, prema ljudima upoznatim s raspravama, prenosi Financial Times. Zagovornici kupnje ruskog plina tvrde da bi to srušilo visoke cijene energije u Europi, ohrabrilo Moskvu za pregovarački stol i dalo objema stranama razlog za prekid vatre.
Pokretanje ideje o ponovnom otvaranju dotoka ruskog plina u Europu, čak i u preliminarnim raspravama, već je izazvalo reakciju među najbližim saveznicima Ukrajine u EU. Trojica dužnosnika upućenih u razgovore rekli su da su ideju podržali neki njemački i mađarski dužnosnici, uz potporu drugih prijestolnica koje su je vidjele kao način smanjenja europskih troškova energije. Obnova izvoza u Europu znatno bi povećala prihode Moskve. Prije rata, tokovi kroz cjevovode iz Rusije činili su oko 40 posto ukupnih zaliha EU, a Njemačka je bila najveći uvoznik.
Donald Trump je zahtijevao skori kraj rata, što je potaknulo rasprave među zapadnim prijestolnicama o elementima potrebnim za trajni sporazum s Moskvom. Američki predsjednik također je zaprijetio EU carinama ako ne kupi više ukapljenog prirodnog plina iz Amerike. Nametanje obnove prodaje plinovoda iz Rusije razbjesnilo je europske dužnosnike i diplomate iz nekih istočnoeuropskih zemalja, od kojih su mnoge provele posljednje tri godine radeći na smanjenju količine ruske energije koja se uvozi u blok.
- Okončanje ove faze rata je ključno. Diplomatska rješenja su poželjnija, manje žrtava i manje gubitaka – rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Njegov ured nije odgovorio na upit za komentar rasprave o nastavku kupovine ruskog plina.
Troškovi plina u Europi višestruko veći nego u SAD-u
Oživljavanje rasprave o prodaji plina uznemirilo je neke američke izvoznike LNG-a koji žele potpisati dugoročne ugovore o opskrbi s europskim tvrtkama. Strahuju da bi svako ponovno pokretanje ukrajinskog tranzita moglo učiniti njihove proizvode nekonkurentnim, prema dvojici dužnosnika. Jedan od najviših energetskih dužnosnika Europske komisije Ditte Juul Jørgensen ovog je tjedna u SAD-u na sastanku s izvoznicima LNG-a, radi razgovora koji će se dotaknuti dugoročnih potencijalnih opskrba.
Navedeni cilj EU-a je osloboditi energetski sustav bloka svih ruskih fosilnih goriva do 2027. Povjerenik EU-a za energetiku Jørgensen trebao bi predstaviti plan za postizanje tog cilja u ožujku. Teško stanje industrije u EU povećalo je potrebu europskih zemalja za nabavom jeftinije energije. Troškovi plina u Europi obično su tri do četiri puta veći nego u SAD-u. Plin iz Rusije činio je oko 10 posto ukupne opskrbe 2024., ali se prepolovio otkako je u siječnju istekao ugovor o tranzitu koji je dopuštao tokove do EU-a preko Ukrajine.
Preostala cijev koja dovodi ruski plin u blok ide kroz Tursku, koja Mađarskoj osigurava oko 7,5 milijardi kubičnih metara plina. Budimpešta, zajedno s proruskom vladom u Slovačkoj, lobirala je kod EU da izvrši pritisak na Ukrajinu da ponovno pokrene tranzit plina. Slovačka, izravno povezana s ukrajinskim plinovodom koji je zaustavio isporuke ruskog plina, suočava se s godišnjim gubitkom od 500 milijuna eura prihoda od tranzita. Gary Mazzotti, izvršni direktor tvrtke EP Infrastructure, koja upravlja slovačkim dijelom plinovoda, rekao je za Financial Times da bi potencijalni mirovni sporazum između Trumpa i Rusije gotovo sigurno doveo do pregovora o obnovi opskrbe ruskim plinom.
- Kada dođe taj dan mira, siguran sam da će biti značajnih rasprava o pravim razinama opskrbe Europom plinom i odakle bi on trebao dolaziti - rekao je Mazzotti.