Piše: Mladen Volarić
U kontekstu svjetske krize u vezi kanala dobave, cijene i stabilnosti nabave energenata kao što su prirodni plin i nafta, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić nije znao 'iz rukava' odgovoriti koliki se udio tih energenata na kraju transformira u električnu energiju u Europskoj uniji, a koja je najuporabljiviji oblik energije.
- Povećanje cijene plina povećava i cijenu 'inputa' u proizvodnji električne energije. Dobra činjenica u slučaju Hrvatske jest to da je uvoz električne energije u Hrvatsku, baziran na ugljikovodicima, relativno malen. Podatke o udjelu ugljikovodika u proizvodnji električne energije za Europsku uniju vjerojatno bi mogla imati Uprava za energetiku Ministarstva gospodarstva, ali ja taj podatak u ovom trenutku nemam - kazao je ministar Ćorić u Gospiću gdje je prisustvovao otvorenju 12. ispostave HAMAG-Bicro-a u Razvojnom centru Ličko-senjske županije.
Iz ministrovog ureda naknadno su odgovorili da se iz plina u Hrvatskoj proizvede oko 20 posto električne energije, i to u Elektrani-Toplani Zagreb, Termoelektrani-toplani Osijek i Termoelektrani Sisak.
U aktualnom kontekstu snabdijevanja Europske unije, poglavito Njemačke ruskim plinom, i licitiranjem oko još uvijek aktivnog plinovoda Sjeverni tok 1 i obustavljenog Sjevernog toka 2, pitanje upućeno ministru Ćoriću bilo je je li odluka Njemačke da ugasi svoje posljednje tri nuklearne elektrane jako 'pametna' te da se time u novonastalim okolnostima odrekne važnih, stabilnih izvora električne energije i stabilnosti elektroenergetskog sustava.
- Je li to pametno, trebalo bi pitati dužnosnike u Njemačkoj. Očito iz njihove perspektive postoji alternativa za to. Kad je u pitanju pozicija i stav Republike Hrvatske po pitanju nuklearne energije, nismo protiv njezinog korištenja. Ne namjeravamo na teritoriju Hrvatske ići u izgradnju bilo kakvih kapaciteta tog tipa. Međutim, s druge strane, itekako smo zainteresirani za stabilne izvore električne energije, a koji bi eventualno mogli doći ili iz Slovenije u sklopu najavljene gradnje drugoga bloka Nuklearne elektrane Krško ili uključivanjem Hrvatske u mađarski projekt proširenja nuklearne elektrane u Paksu - rekao je ministar.
U tom kontekstu, dodao je Ćorić, u posljednjih nekoliko mjeseci nije bilo konkretnih novih poteza. Hrvatska je ostala na stavu da nuklearnu energiju, upotrijebljenu uz sve stroge standarde i kontrole, smatra ekološki prihvatljivim izvorom energije.
Govoreći o navodnom praznim hrvatskim rezervama zemnog plina, Ćorić je rekao da tu nije riječ o rezervama plina, već da se radi o skladištenju plina u podzemnom skladištu plina 'Okoli' koje koristi niz zakupnika tog podzemnog skladišta, prije svega privatnih subjekata, a HEP u tom skladištu ima tek 15 posto volumena plina.
- Sadašnja situacija da je u skladištu 'Okoli' količina plina na minimumu jest 'prirodna', jer to se skladište puni plinom u razdoblju od travnja do listopada, a onda se postupno prazni tijekom sezone grijanja - zaključio je ministar Ćorić.