Biznis i politika
StoryEditor

Do kuda seže nestabilnost američkih banaka?

17. Ožujak 2023.
Silicon Valley Bank
Silicon Valley bank (SVB) i Silvergate nisu propali zbog stezanja Fed-a, a niti zbog računovodstvenih politika ‘držanja do dospijeća’ dugoročnih obveznica. Pale su zbog slabog upravljanja imovinom i obvezama te nepoznavanja deponenata. Naime, usklađivanje kratkoročnih novčanih depozita start-up-ova, koji preživljavaju na kapitalnim injekcijama fondova rizičnog kapitala s obveznicama knjiženim na principu ‘držanja do dospijeća’ zasigurno nije odgovorno upravljanje rizicima, ističe Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a u ovotjednom Fokusu tjedna.
 
Nakon što su klijenti banke primijetili da se depoziti ‘tope’ uslijedio je val povlačenja depozita (bank run), pa je SVB prodavala obveznice uz gubitke da bi isplatila depozite i banka se jednostavno ‘ispuhala’.
 
Kako bilo, Savezna agencija za osiguranje depozita (FDIC) i Fed su brzo reagirali kroz namjeru zaštite depozita viših od 250 tisuća dolara te linije za likvidnost. Naime, snažne intervencije potrebne su kako brojni start-up-ovi ne bi ostali bez sredstava za financiranje jer bi uslijedio val bankrota u ionako teškoj situaciji za tehnološke start-up-ove.
 
Propast SVB-a mogla bi potaknuti državne institucije u razmatranju venture capital te start-up sektora kao izvora sistematskog rizika, što prijeti narušavanjem dugoročne simbioze između američke ekonomije i tehnološke industrije. Povećane nestabilnosti u financijskom sustavu sada prijete još snažnijem usporavanju američke ekonomije ili čak recesije u slučaju stresa u segmentu brojnih manjih banaka.
 
Shodno tome, brojni analitičari smatraju da će Fed bar privremeno pauzirati podizanje kamatnih stopa, kako ne bi ugrozio multi-institucionalne napore u stabilizaciji bankarskog sektora. Dodatnu nervozu donosi smanjenje izgleda kretanja rejtinga za cijeli američki bankarski sektor u kreditnoj agenciji Moody’s.
 
Procjene velikih investicijskih banaka (JP Morgan i druge) govore da bi narušena kreditna aktivnost mogla negativno utjecati na rast BDP-a na razini od 0,5-1,0 posto u nadolazećim kvartalima, što je konzistentno ulasku ekonomije u recesiju krajem ove godine.
 
Sve to sugerira da je Fed-ova politika podizanja kamatnih stopa pri kraju, ako ih eventualne buduće nestabilnosti u ekonomiji
uopće i dozvole. Financijska tržišta se čak klade na smanjenje kamatnih stopa ovo ljeto, stoji u analizi HUP-a.
24. travanj 2024 08:29