Japan i Nizozemska krajem su se prošlog mjeseca pridružile SAD-u u ograničenju izvoza opreme za proizvodnju poluvodiča Kini. Sjedinjene su Američke Države još u listopadu nametnule široka izvozna ograničenja na isporuke alata za proizvodnju čipova u Kini, nastojeći omesti sposobnost Pekinga da proširi svoju industriju čipova i samim time poboljša vlastite vojne sposobnosti.
Da bi ograničenja bila učinkovita Washington je trebao uključiti upravo Nizozemsku i Japan, gdje se nalaze neki od najvažnijih proizvođača poluvodiča, odnosno čipova, na svijetu. Američko ministarstvo trgovine još je ranije najavljivalo da će nastaviti koordinirati kontrolu izvoza u suradnji sa stranim saveznicima. Naime, kineska industrija poluvodiča postala je ključna meta američkih izvoznih ograničenja. Iako Peking kontinuirano ulaže u poticanje domaće proizvodnje, kineske tvornice i dalje uvelike ovise o opremi proizvedenoj u inozemstvu.
U razgovor o čipovima prošle se godine uključila i Europska unija. Europska je komisija tako prije točno godinu dana predložila zakon o čipovima, koji bi trebao zajamčiti sigurnost opskrbnog lanca i vodeću ulogu Europske unije u tehnologiji poluvodiča te mobilizirati, kako je tada rečeno, 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija u ovaj, sve važniji, sektor.
Jačanje strateške autonomije
Svega sedam mjeseci nakon što je Komisija najavila zakon, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler je na konferenciji za medije predstavio najavljivani europski Akt o čipovima.
‒ Cilj je da europska proizvodnja s nekakvih 10 posto svjetske proizvodnje, kao što je danas, do 2030. godine poraste na 20 posto, bez obzira što je to u postotku duplo više nego danas, u apsolutnim iznosima to znači da će Europa morati povećati svoju proizvodnju bar četiri puta ‒ rekao je Ressler prilikom predstavljanja Akta dodavši i da je širi cilj cijelog ovog akta obnova inovacijskih potencijala koji postoje i u Europi i u Hrvatskoj.
Ressler je prokomentirao i trenutnu situaciju s čipovima.
‒ Dok još uvijek osjećamo negativne posljedice pandemije, rat u Ukrajini je iz temelja uzdrmao shvaćanje međunarodnih odnosa kakve smo poznavali. Takve globalne okolnosti snažno su poremetile opskrbne lance poluvodičima, esencijalnih za svaki elektronički uređaj i od važnosti za gotovo sve aspekte života i gospodarstva. Automobilska industrija među prvima je osjetila koliko nedostatak čipova može biti problematičan ‒ rekao je Ressler za Lider.
Europska unija, prema riječima hrvatskog zastupnika, zato je odlučila djelovati te pokušati stabilizirati opskrbne lance poluvodičima i čipovima na zajedničkom tržištu kako bi mogla nesmetano nastaviti proces digitalne transformacije te ojačati svoju stratešku autonomiju.
‒ Kina posljednjih godina ulaže iznimne napore u digitalnu transformaciju svojeg društva i gospodarstva. S druge strane, SAD već je desetljećima svjetski industrijski lider te vodeću poziciju pod svaku cijenu želi zadržati. Obje zemlje ulažu u istraživanje i razvoj značajno više od Europe ‒ izjavio je Ressler naglašavajući da je krajnje vrijeme da Europa artikulira vlastite strateške interese i pronađe odgovarajuće gospodarske, legislativne, institucionalne i druge modele koji će omogućiti razvoj i učiniti EU otpornijom na globalne promjene.
Globalizacija je super, ali nas čini krhkima
Ipak, pravo pitanje koje se treba postaviti je može li Europa konkurirati trenutnim velesilama u proizvodnji poluvodiča. Ressler pak tvrdi da može i da će morati.
‒ Europska unija ima svoje mjesto među globalnim industrijskim liderima. Imamo svojih komparativnih prednosti, ali potrebno je otvoreno reći kako Europa mora biti mnogo efikasnija u implementaciji najsuvremenijih proizvodnih procesa te stvaranju povoljnog okruženja za nastanak novih globalnih industrijskih lidera ‒ tvrdi Ressler.
Danas je gotovo polovica svjetske proizvodnje čipova smještena u Aziji, a ako ne uspije smanjiti ovisnost o čipovima s tih tržišta, prema riječima hrvatskog zastupnika, Europa bi vrlo brzo mogla postati geopolitički ranjiva.
‒ Akt o čipovima jedan je od instrumenata s kojim želimo osigurati da Europa ne postane samo muzej slavne industrijske prošlosti, već prostor s kapacitetom pokretanja novih industrijskih revolucija ‒ zaključuje Ressler.
Da Europa svoje mjesto pod suncem u svijetu čipova jednostavno mora pronaći potvrdio je i suosnivač i direktor tvrtke Orqa, Srđan Kovačević.
‒ Nestašica čipova osvijestila je koliko primarna europska industrija ovisi o nabavnom lancu poluvodiča koji nije pod kontrolom Europske unije ‒ rekao je Kovačević naglasivši da EU svojim politikama nikako ne može utjecati na nabavne lance te mora trpjeti posljedice tuđih odluka, a dovoljno je samo da Kina ponovo ode u lockdown i cijela proizvodnja staje.
Europska unija u povećanje i izgradnju dodatnih kapaciteta za proizvodnju poluvodiča mora stupiti u sljedećih nekoliko godina, tvrdi Kovačević, naglašavajući da je ‘globalizacija super, ali ona znači da smo krhki‘.
Pandemija napravila važan preokret
Važan preokret svakako se dogodio od početka pandemije kada su se proizvođači čipova, prema riječima Kovačevića, kada se autoindustrija povukla, a ‘elektronika se razvila‘ te se cijeli sektor ‘semicoma‘ preorijentirao na mobitele. Samim tim preokretom, tvrdi suosnivač Orqe, cijela se industrija okrenula profitabilnijim čipovima dok je autoindustrija ostala na onim zastarjelim.
‒ Trenutno se događa jedan paradoks, imamo i nestašicu čipova, a imamo ih i previše ‒ objašnjava Kovačević naglašavajući da Europa, a samim time i Hrvatska, trenutno ima jedinstvenu priliku izgraditi vlastiti ekosustav.
I uistinu, trenutno postoje značajne prilike za domaće tržište i tvrtke uključujući i subvencije za financiranje projekata i tvrtki.
‒ Važno je da naši industrijski predstavnici već danas budu informirani o novim mogućnostima te započnu s pripremama za nove prilike europskog financiranja. Dobro je što su neke kompanije, već u vrlo ranoj fazi donošenja ovog europskog zakonodavstva, uključeni u čitav proces. Hrvatska ima izvrsne igrače koji su svojim proizvodima u mogućnosti parirati i svjetskim liderima ‒ zaključio je Ressler naglašavajući da se radi o generacijskoj šansi.
Subvencije je spomenuo i Kovačević, naglašavajući da je velik broj tvrtki već krenulo u gradnju kapaciteta, a čekati investitora da dođe sam od sebe je, tvrdi, suludo.