Iako u prvih devet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo raste, taj rast pod dominantnim je utjecajem potražnje turista, dok domaća potražnja posljednjih mjeseci pada. Pokazuje to analiza Hrvatske narodne banke, u prosinačkom izdanju Makroekonomska kretanja i prognoze.
- Rezultati provedene analize doista sugeriraju da je kompletan porast realnog prometa od trgovine na malo na godišnjoj razini posljedica dobrih turističkih ostvarenja, dok je istovremeno domaća potrošnja u maloprodaji pala. To može značiti da je rast osobne potrošnje precijenjen, ali i da se potrošnja preusmjerila prema uslugama ili robama koje nisu obuhvaćene pokazateljima o kretanju maloprodaje – stoji u dokumentu HNB-a.
U analizi su u HNB-u nastojali izdvojiti utjecaj inozemne potražnje na promet od trgovine na malo te su izračunali da godišnji rast broja noćenja od jedan postotni bod podiže promet od trgovine na malo za oko 0,6 postotnih bodova. Temeljem toga, izračunali su da je utjecaj potražnje nerezidenata u razdoblju od kupnja do rujna ove godine kontinuirano nadmašivao rast maloprodaje, što sugerira da je s druge strane doprinos domaće potražnje maloprodaji bio negativan, odnosno da se domaća komponenta maloprodaje već u tim mjesecima smanjivala na godišnjoj razini.
- Pod pretpostavkom da je broj ostvarenih stranih noćenja u listopadu 2022. godine na razini iz istog mjeseca 2019. godine, na što upućuju i podaci iz sustava eVisitor, negativan doprinos domaće komponente dodatno je produbljen u listopadu. Kretanje realnog prometa od trgovine na malo sve do drugog tromjesečja 2022. godine može se vrlo dobro objasniti domaćim odrednicama osobne potrošnje. Nakon toga vidljivo je razilaženje domaće komponente maloprodaje i ukupne maloprodaje, pri čemu domaća komponenta u drugom tromjesečju 2022. godine bilježi vrlo nizak rast, a u trećem i pad na godišnjoj razini.
To sugerira da je rast maloprodaje u trećem tromjesečju generirala isključivo turistička potrošnja. Pritom kretanje osobne potrošnje iz nacionalnih računa bolje prati dinamiku ukupnog realnog prometa od trgovine na malo nego procijenjenu domaću komponentu realnog prometa od trgovine na malo. To može upućivati na mogućnost da se potrošnja kućanstava u 2022. preusmjerila na usluge i druge komponente van maloprodaje, ali i da je povećana potrošnja nerezidenata pogrešno protumačena i da je uzrokovala precjenjivanja osobne potrošnje – zaključuje se u analizi HNB-a.