Rat u Ukrajini sve teže pada stanovnicima Europe koji čini se plaćaju najveći danak (uz Ukrajince) ovog sukoba. Rast cijena hrane, prijevoza, energenata, zapravo svega zahvatio je Europu. Kada je riječ o energentima, izgledno je da se pojeftinjenja neće događati, a upravo cijene energenata možda i najviše utječu na porast troškova života.
Plin je već sada skuplji nego lani, i pitanje je hoće li ga ove jeseni i zime biti dovoljno za građane Unije. A budući da se i dio električne energije dobiva od plina, i cijene struje će zasigurno rasti. Zbog ove jako loše energetske situacije europske vlade pripremaju pakete kako bi zaštitili stanovništvo, dok se u isto vrijeme MMF usprotivio obuzdavanju cijena koje provode mnoge europske vlade.
Pomoćnica direktora MMF-a za Europu, Oya Celasun, preporučila je državama neka puste cijene energije da se slobodno formiraju, a da subvencijama zaštite ponajprije najugroženije građane, njih oko 20 posto. Prema mišljenju MMF-a cijene energenata će godinama ostati visoke i potrebno je odmah odustati od bilo kakvih državnih ograničenja cijena. Također kažu kako građani jednostavno moraju početi štedjeti, manje trošiti energiju, manje se grijati, hladiti, tuširati.
Ovakvi zahtjevi prema građanima kod političara izazivaju strah od mogućih socijalnih nemira tijekom zime, što je potvrdio i njemački kancelar Scholtz. Naime, on kao i ostali njemački političari strahuje kako bi građanima moglo prekipjeti jer se cijela kriza prebacuje preko njihovih leđa jer je cijena, recimo grijanja već udvostručena, a na jesen će se i utrostručiti.
Otpor Britanaca
Ni u Velikoj Britaniji nije lako. Troškovi kućanstava za energiju sada su dvaput veći nego lani, a prema najavama do proljeća će se također utrostručiti. No, građani Velike Britanije odlučili su uzvratiti udarac te su pokrenuli kampanju naziva 'Don't pay UK' kojom pozivaju svoje sugrađane da prestanu plaćati previsoke račune.
Na svojim stranicama kažu kako zahtijevaju smanjenje računa za energiju na prihvatljivu razinu te pozivaju sve da od 1.listopada prestanu s plaćanjem računa. Inače, masovno neplaćanje nije nova ideja u UK. Krajem 80-ih i početkom 90-ih, je više od 17 milijuna ljudi odbilo platiti birački porez – što je pomoglo u svrgavanju vlade Margaret Tacher i poništenju njezinih najoštrijih mjera.
Ovoga puta je malo drugačija situacija ali poziv na neplaćanje je isti. Svi koji podržavaju akciju 'Don't pay UK' planiraj prestati s plaćanjem svojih zaduženja od 1. listopada, dok vladajući upozoravaju na moguće posljedice, poput proganjanja utjerivača dugova, urušavanja kreditnog rejtinga, ili u najgorem slučaju isključenja iz energetske mreže.
Očekuje se da će gornja cijena energije u UK-u porasti za oko 50 posto od listopada, što znači da bi računi za prosječno kućanstvo koje nema fiksnu tarifu mogli porasti sa 1,971 funti godišnje. Akcijom se pokušava izvršiti pritisak na energetske tvrtke i opskrbljivače kako bi smanjili račune na ' prihvatljivu razinu'.
Ako uistinu dođe do masovnog neplaćanja računa od 1. listopada, energetske tvrtke bi se našle u velikom problemu. Hafez Abdo, izvanredni profesor na Institutu za energetiku Sveučilišta u Nottinghamu kaže kako bi takve radnje mogle imate imati štetne posljedice na energetske tvrtke ali i opskrbne lance. Priznajući da bi neplaćanje bilo sredstvo izražavanja ljutnje zbog 'nepodnošljivih' cijena energije, Abdo je objasnio da bi neke tvrtke mogle pretrpjeti 'ozbiljan udar na svoj novčani priljev, a to znači da te tvrtke ne bi mogle platiti svoje obveze i ostale operativne troškove'.
- Ljudi bi mogli izgubiti posao, a tvrtke u opskrbnom lancu mogle bi bankrotirati - rekao je i predložio da umjesto nadolazećeg popusta na račune za energiju, vlada zauzme 'promišljeniji' pristup izbjegavanju takvog scenarija.
Hoće li ova akcija neplaćanja uspjeti uskoro ćemo vidjeti, a hoće li se tako nešto pokrenuti i u ostalim europskim zemljama također je za sada nejasno. No, ako se u UK-u pokaže uspješnom, vjerujemo da bi se neplatiše mogle pojaviti diljem Unije.