Biznis i politika
StoryEditor

Donald Trump ponovno u Bijeloj kući: Sažetak ključnih politika drugog mandata

20. Siječanj 2025.
Donald Trumpfoto Shutterstock
Trumpov drugi mandat već sada izaziva veliku pozornost, kako u zemlji tako i širom svijeta, zbog povratka koji bi mogao preoblikovati američku unutarnju i vanjsku politiku. Njegova administracija najavila je planove za donošenje značajnih promjena u raznim područjima

Donald Trump danas ponovno preuzima dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, postajući 47. predsjednik u povijesti zemlje. Na  inauguraciji koja se održava u Kapitolu u Washingtonu, Trump polaže zakletvu i time označava povratak u Bijelu kuću nakon četiri godine. Ovaj događaj ne samo da simbolizira nastavak političke karijere jednog od najkontroverznijih američkih predsjednika, već i početak novog poglavlja za SAD.

Trumpov drugi mandat već sada izaziva veliku pozornost, kako u zemlji tako i širom svijeta, zbog povratka koji bi mogao preoblikovati američku unutarnju i vanjsku politiku. Njegova administracija najavila je planove za donošenje značajnih promjena u raznim područjima, a u nastavku pročitajte sažetak ključnih politika koje je najavio provesti u prvih nekoliko mjeseci na dužnosti, prenosi Reuters.

Carine

Trump je rekao da će izdati izvršne naloge prvog dana svog mandata za uvođenje carine od 25 posto na sav uvoz iz Kanade i Meksika ako dva američka susjeda ne suzbiju dotok droge u SAD i ilegalce koji ulaze u zemlju. Carine bi mogle ozbiljno naštetiti visoko integriranim gospodarstvima, gdje autodijelovi mogu prijeći granice više puta prije konačne montaže. Također je najavio globalne carine od najmanje 10 posto na svu robu uvezenu u SAD, što bi, kako kaže, eliminiralo godišnji trgovinski deficit od  trilijun dolara. Kritičari kažu da bi to dovelo do viših cijena za američke potrošače i dovelo do odmazde na američki izvoz.

Trump je rekao da bi trebao imati ovlasti za postavljanje viših carina na zemlje koje su uvele carine na uvoz iz SAD-a, često se žaleći na više carine u Europi na automobile. Ponekad je tijekom kampanje prijetio carinama od 200 posto na vozila proizvedena u Meksiku, osobito ako kineski proizvođači automobila tamo pokrenu proizvodnju.

Posebno je ciljao na Kinu u nastojanju da razdvoji dva najveća svjetska gospodarstva. Predložio je carine od 60 posto ili više na sav kineski uvoz, što je daleko iznad njegovih carina iz prvog mandata, djelomično kako bi se postupno ukinuo uvoz kineske elektronike i lijekova. Također je rekao da želi zabraniti kineskim tvrtkama posjedovanje američkih nekretnina i infrastrukture u energetskom i tehnološkom sektoru.

Masovne deportacije

Trump je obećao da će vratiti svoju politiku iz prvog mandata usmjerenu na ilegalne prelaske granice i nastaviti s novim opsežnim ograničenjima. Obećao je ograničiti pristup azilu na granici SAD-a i Meksika i krenuti u najveći izazov vezan za deportaciju u američkoj povijesti, što bi vjerojatno izazvalo pravne izazove i protivljenje demokrata u Kongresu. Rekao je da će angažirati Nacionalnu gardu, i, ako bude potrebno, savezne trupe, kako bi postigao svoj cilj, te nije isključio mogućnost uspostave logora za obradu ljudi za deportaciju.

Rekao je i da će tražiti ukidanje automatskog državljanstva za djecu  imigranata. Iako bi takav potez bio u suprotnosti s dugogodišnjim tumačenjem 14. amandmana američkog ustava, Trump je rekao da bi razmotrio pokušaj proguravanja novog amandmana koji bi postigao njegov cilj. Očekuje se da će pokušati opozvati zaštićeni pravni status za neke populacije poput Haićana ili Venezuelanaca, ali će pokušati tražiti dogovor u Kongresu za zaštitu  djece roditelja koji su ilegalno došli u zemlju. Trump kaže da će ponovno uspostaviti verziju svoje politike zabrane putovanja koja je ograničavala ulazak u SAD ljudima iz dominantno muslimanskih zemalja i drugih nacija, te je izazvala brojne pravne bitke tijekom njegovog prvog mandata.

Proizvodnja energije

Obećao je povećati proizvodnju fosilnih goriva u SAD-u ublažavanjem izdavanja dozvola i širenjem bušenja na saveznoj zemlji.  Trump je također obećao stvoriti Nacionalno energetsko vijeće koje će koordinirati politike za povećanje proizvodnje energije u SAD-u, na čelu s njegovim izabranikom za ministra unutarnjih poslova, bivšim guvernerom Sjeverne Dakote Dougom Burgumom.

Trump će vjerojatno ponovno povući SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma, okvira za smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, te bi podržao povećanu proizvodnju nuklearne energije. Također bi poništio odluke Joea Bidena o električnim vozilima i druge politike usmjerene na smanjenje emisija iz automobila. Tvrdio je i da SAD treba povećati proizvodnju energije kako bi bio konkurentan u razvoju sustava umjetne inteligencije, koji troše velike količine energije.

Porezne olakšice

Zajedno sa svojim trgovinskim i energetskim programima, Trump je obećao srezati savezne propise za koje kaže da ograničavaju otvaranje radnih mjesta. Obećao je produžiti smanjenje poreza na osobni dohodak koje je potpisao 2017., ali koje ističe 31. prosinca, te je predložio niz smanjenja poreza na pojedince i poduzeća osim onih donesenih u njegovom prvom mandatu. Trump je obećao smanjiti stopu poreza na dobit s 21 posto na 15 posto za tvrtke koje proizvode svoje proizvode u SAD-u.

Rekao je da će tražiti zakon kojim bi se ukinulo oporezivanje napojnica i prekovremenih sati kako bi se pomoglo uslužnim radnicima. Obećao je da neće oporezivati ​​niti smanjivati ​​socijalne naknade. Također je rekao da će vršiti pritisak na Federalne rezerve da snize kamatne stope. Za većinu, ako ne i za sve, njegovih poreznih prijedloga bilo bi potrebno djelovanje Kongresa.

Završetak ratova

Trump je bio kritičan prema potpori SAD-a Ukrajini u ratu s Rusijom i rekao je da bi mogao okončati rat za 24 sata ako bude izabran, iako savjetnici priznaju da će to vjerojatno trajati mjesecima, ako ne i dulje. Sugerirao je da će Ukrajina možda morati prepustiti dio svog teritorija ako se želi postići mirovni sporazum. Trump i njegovi savjetnici kritizirali su odluku Bidenove administracije u studenome da dopusti Ukrajini da koristi rakete koje joj je dostavio SAD za napade unutar ruskog teritorija.

Također je rekao da će pod njegovom palicom SAD iz temelja preispitati svrhu i misiju NATO-a. Podržao je Izrael u njegovoj borbi protiv Hamasa u Gazi i pozdravio sporazum o prekidu vatre najavljen u srijedu koji bi mogao dovesti do konačnog povlačenja izraelskih trupa iz Gaze i oslobađanja talaca koje je zarobio Hamas. Trump će se vjerojatno zalagati za povijesnu normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, što je nastojanje koje je uložio tijekom svog prošlog predsjedničkog mandata, a čemu je težio i Biden.

Pozvao je SAD da se drži podalje od sukoba u Siriji u kojem je svrgnut dugogodišnji čelnik Bashar al-Assad. Trump je predložio izgradnju ‘željezne kupole‘ - proturaketnog obrambenog štita sličnog izraelskom - nad cijelim kontinentalnim dijelom SAD-a. Trump je također iznio ideju o slanju oružanih snaga u Meksiko u borbi protiv narkokartela i korištenju američke mornarice za formiranje blokade te zemlje kako bi se zaustavilo krijumčarenje opioida.

 

 

 

20. siječanj 2025 18:02