Nova je godina, s nekoliko ljudi se vraćam iz Gorskog kotara. Hrvatska je ušla u Schengen i uvela euro kao službenu valutu. Ponosni, pa čak i pomalo uzbuđeni dolazimo do naplatnih kućica nedaleko od Zagreba i spremno vadim novčanicu od 100 kuna (13,27 eura). Dva zbunjena čovjeka stoje u kućici, jedan briše hladan znoj s čela. Mora mi vratiti ostatak u drugoj valuti i očito je da je negdje zapelo. Nakon gotovo dvije minute čekanja za nekoliko eura, dva zbunjena čovjeka odustaju - ono što je trebalo biti uzbudljivo, ispalo je razočaravajuće. Vratili su mi razliku u kunama jer nisu uspjeli izračunati koliko je 61 kuna eura, ali ne krivim ih.
Jasno je da se takve pogreške u narednom razdoblju trebaju tolerirati jer će ih i dalje biti, pogotovo na raznim blagajnama, restoranima i kafićima, a u ovom tekstu donosimo iskustva nekoliko hrvatskih poduzetnika i otkrivamo gdje to najviše ‘zapinje‘ kad je u pitanju euro kao nova valuta u Hrvatskoj.
- Jučer navečer sam išao platiti parking na Kvatriću i sve je išlo vrlo glatko. Imao sam kune, a čovjek mi je uredno vratio eure. Jedino što na parkiralištu nije radila automatska blagajna koja prihvaća isključivo kune, ali zato imate čovjeka u kući koji sve sredi vrlo brzo.
Nedavno sam bio u jednoj zagrebačkoj ćevabdžinici gdje je račun bio 11 eura, a ja sam imao 10 eura i 11 kuna. Konobar je uzeo obje valute i uredno mi vratio eure. Ljudi kažu da imaju problem jer sada moraju voditi dvije blagajne. Nama u Bots&Pots restoranu to također predstavlja izazov - rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika (UGP).
U njihovoj Facebook grupi je nastala velika rasprava upravo zbog uvođenja eura. Neki članovi (vlasnici kafića) se pitaju je li zakonski obavezno vraćati ostatak u eurima ili je u redu gostima vratiti kune. Evo što kaže Zakon.
- Iznimno od stavka 1. ovog članka, kada primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura - stoji u Članku 40.
Ništa euri, primamo samo kune
- Evo ja upravo pijem kavu u kafiću u jednom trgovačkom centru u Zagrebu i konobarica mi prvo kaže da mi ne može dati račun jer ne radi blagajna (u redu) i onda da mi može vratiti samo kune, iako želim platiti u eurima. Strašno - jedan je od komentara u Facebook grupi UGP-a.
Nažalost, pogreške i propusti počeli su se događati i prije Nove godine pa su tako neke mušterije ručak za dvoje nesvjesno platile s velikim popustom.
- Još u subotu su se u jednom restoranu u centru Zagreba zeznuli i, izgleda, otkucali iznos u eurima umjesto u kunama, iako se naplata mogla izvršiti jedino u kunama. Ručak za dvoje je tako koštao 19,5 kuna, iako je trebao, pretpostavljam, koštati oko 150 kuna. To sam, nažalost, primijetio tek dan poslije kad sam gledao ispise plaćanja po karticama - rekao nam je jedan gospodin.
Početak godine nije izazovan samo za vlasnike kafića i restorana, već i za ostale poduzetnike.
- Prvi radni dan, Erste mobilna aplikacija ne radi, ali to sam i očekivao pa nismo planirali aktivnosti danas. Ipak, već sutra očekujemo prve naplate iz inozemstva budući radimo više od 70 posto s inozemstvom te napokon neće biti troška konverzije u kojem smo gubili značajne iznose svakog mjeseca.
Ovo je velika promjena za većinu ljudi i sve su to, naravno, očekivani problemi. Ipak, mislim da će za tridesetak dana sve sjesti na svoje mjesto - rekao je Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE).
Ovih će se dana svugdje dulje čekati u redu na blagajni i to je sasvim opravdano. Osoblje se privikava na nove novčanice i kovanice i jasno je da im treba vremena da uzvrate sitniš. Osim toga, većina ljudi vjerojatno koristi blagajne kao mjenjačnice ne bi li promijenili svoje kune u eure.
- Jutros sam u ljekarni platila kunama, a u dućanu s karticom jer nisu imali za uzvratiti, a nudila sam 200 kuna za račun od 40 kuna. I u pekari ista stvar, nudila sam novčanicu od 50 kuna - objasnila mi je danas jedna kolegica i zaključila da ovih dana prije svega trebamo biti strpljivi i suosjećajni s ljudima koji rade u uslužnim djelatnostima.