Pitanje većeg broja žena u vodstvu kompanija došlo je na red i u Hrvatskoj, a predloženo zakonsko rješenje koje bi trebalo implementirati europsku direktivu sugerira da bi ‘ženska kvota‘ mogla ostati mrtvo slovo na papiru. Izmjene Zakona o trgovačkim društvima (ZTD) koje su trenutno u proceduri usvajanja ugradit će u domaće zakonodavstvo EU Direktivu o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava. Direktiva uređuje pitanje tzv. ‘ženske kvote‘ u menadžmentu velikih kompanija i propisuje kako se implementacija u nacionalno zakonodavstvo mora primijeniti na kompanije uvrštene na burzi.
Sadašnja situacija po pitanju zastupljenosti žena u vodstvu hrvatskih kompanija prilično je poražavajuća. Među kompanijama čijim se dionicama trguje na Zagrebačkoj burzi njih 67 posto nema nijednu članicu uprave, dok 34 posto Nadzornih odbora nema niti jednu ženu. I to unatoč tome što Kodeks Zagrebačke burze i financijskog regulatora Hanfe propisuje da Nadzorni odbor uvrštene kompanije svakih pet godina mora postaviti kao cilj postotak ženskih članova nadzornog odbora i uprave koji se mora ostvariti u sljedećih pet godina.
Odabrana ‘light‘ opcija
Po pitanju (ne)sudjelovanja žena na najvišim razinama upravljanja slijedimo svjetske trendove. Naime, na globalnoj razini žene imaju samo petinu mjesta u upravnim odborima, malo manje od 16 posto drži pozicije financijskih direktora, manje od sedam posto žena predsjeda nadzornim odborima, a samo pet posto drži poziciju izvršnih direktora. Istovremeno, istraživanja pokazuju da kompanije s višom razinom raznolikosti u vodstvu imaju bolju profitabilnost i izraženije dugoročno stvaranje vrijednosti za dioničare.
Direktiva o poboljšanju rodne ravnoteže nudi dvije alternative – kvotu od 40 posto žena u Nadzornom odboru ili 33 posto žena i u Nadzornom odboru i u Upravi, odnosno Upravnom odboru. Hrvatska se odlučila za drugu opciju, a rok za postizanje tog cilja je 30. lipnja 2026. godine. No, iz prijedloga izmjena ZTD-a proizlaze neke nelogičnosti koje ne obećavaju da će ovakvo zakonsko rješenje bitno povećati zastupljenost žena u vodstvu domaćih kompanija. Ponajprije jer su od primjene izuzete kompanije u državnom vlasništvu, ali i zbog praktički simboličnih kazni koje kompanijama s prihodima od više desetaka milijuna eura neće predstavljati nikakav problem.
Na te je nelogičnosti upozorila Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji (HUZUP). Predsjednica te organizacije, odvjetnica Tarja Krehić, kaže za Lider kako se primjena direktive može isključiti za mikro, mala i srednja poduzeća (MSP), odnosno tvrtke koje zapošljavaju manje od 250 radnika, čiji godišnji promet ne premašuje 50 milijuna eura ili čija godišnja ukupna bilanca ne premašuje 43 milijuna eura. – Većina EU zemalja koje su implementirale direktivu, isključile su primjenu za MSP. Iako direktiva ne govori direktno o primjeni na društva u vlasništvu države, preporuka je da se ona primjenjuje i na njih, jer država time pokazuje primjer uvažavanja ovog problema, te dokazuje legitimitet kad ove obveze propisuje i nameće privatnom sektoru – pojašnjava Krehić.
Još gora situacija
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) također predlažu da se Direktiva primjenjuje i na kompanije u većinskom državnom vlasništvu. – Naime, u tom segmentu situacija i postotak žena u upravama i nadzornim odborima još je manji nego u privatnom sektoru, a upravo je država ta koja bi trebala svojim primjerom pokazati da težimo jednakosti žena i muškaraca na svim pozicijama. Trgovačka društva u državnom vlasništvu trebala bi biti lider na tržištu i primjer provedbe politika za koje se Vlada deklarativno zalaže, te stoga smatramo da se na njih trebaju odnositi iste obveze kao i za najveće kompanije listane na Zagrebačkoj burzi – smatraju u HUP-u.
Osim toga, u Hrvatskoj, s obzirom na veličinu gospodarstva, postoji veliki broj tvrtki u većinskom državnom vlasništvu i stoga bi primjena Direktive i na njih bila značajan iskorak prema jednakosti, ali bi svakako doprinijela i kvalitetnijem upravljanju te transparentnosti u postupcima imenovanja, što su već brojne studije o raznolikosti upravljačkih struktura pokazale, dodaju u udruzi poslodavaca.
U Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić ističu kako europska direktiva polazi od ideje da kompanije uvrštene na burzi imaju posebnu gospodarsku važnost, vidljivost i utjecaj na gospodarsko okruženje te da postavljaju standarde za šire gospodarstvo za koje se očekuje da će ih slijediti druge vrste tvrtki koje nisu izravni adresati Direktive.
– U tom smislu Direktiva u svojim uvodnim odredbama ukazuje da je primjereno da javne tvrtke koje su obuhvaćene područjem primjene Direktive posluže kao model privatnom sektoru. U praksi bi to značilo da se od uvrštenih tvrtki u vlasništvu Republike Hrvatske očekuje da preuzmu vodeću ulogu u tom procesu te uspostave rodnu ravnotežu na upravljačkim položajima koju bi kao primjer uspješnog modela i dobre prakse slijedile tvrtke u privatnom vlasništvu – kaže pravobraniteljica.
Prema informacijama koje ima HUZUP, zakonodavac namjerava urediti pitanje ženske kvote u državnim kompanijama kroz izmjene Zakona o državnoj imovini. Je li to točno, u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije do zaključenja teksta nismo mogli provjeriti. Tarja Krehić smatra da bi to u hrvatskim okvirima bilo dobro rješenje jer se prema sadašnjem prijedlogu izmjena Zakona o trgovačkim društvima, kojim bi se direktiva implementirala, obveze ‘ženske kvote‘ odnosila samo na listane kompanije, a većina državnih kompanija nije na burzi.
Prema njezinim riječima, preporuku da ženska kvota bude obveza i u državnim firmama uvažile su neke države koje su do sada implementirale direktivu. Pri tome valja istaknuti primjer Slovenije gdje je vlada istaknula kako nema pravo nametati obvezu tzv. ženske kvote privatnim kompanijama, a da su pritom izuzete državne kompanije. – Hrvatska nije jedina koja je implementirala ovaj minimalni zahtjev samo za listane kompanije, ali smo jedina država koja je predvidjela simboličnu kaznu za nepoštivanje ove odredbe – tvrdi Krehić.
Poruka biznisu - ignorirajte
Naime, propisana je kazna od svega 6630 eura što je, po sudu HUZUP-a, signal biznisu da ne mora poštivati tu odredbu. – Stoga smo zatražili i mišljenje Europske komisije da analizira prijedlog ovih izmjena ZTD-a te objavi mišljenje jesu li u skladu s direktivom koja traži da sankcija bude učinkovita, proporcionalna i odvraćujuća - ističe naša sugovornica. - Smatram bitnim istaknuti da propisivanje same kvote nije dovoljno rješenje, nego da propisana sankcija za njeno nepoštivanje mora biti učinkovita, proporcionalna i odvraćajuća. U trenutnom prijedlogu zakona to nije slučaj – ocjenjuje Krehić.
U HUP-u kažu kako praksa EU članica pokazuje različite metode. Tako kazne u Grčkoj mogu dosegnuti i tri milijuna eura, ali ne više od pet posto ukupnog godišnjeg prihoda tvrtke. U Italiji su predviđene novčane sankcije od milijun eura, a daljnja neusklađenost se sankcionira ukidanjem cijelog neusklađenog nadzornog odbora. – Kao najučinkovitija sankcija za nepoštivanje kvota pokazala se pak sankcija tzv. ‘otvoreno mjesto‘. To znači da se upražnjena mjesta u upravi odnosno nadzornom odboru mogu popuniti samo pripadnikom/com podzastupljenog spola. Imenovanje pripadnika/ce prekomjerno zastupljenog spola je ništavno. Ova sankcija propisana je u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji i Portugalu. Pritom su Belgija i Francuska otišle i korak dalje te su propisale dodatnu sankciju, a to je da se preostalim članovima nadzornog odbora ili uprave ne isplaćuju plaće ni menadžerske naknade dok se mjesto u upravi ne popuni kandidatom podzastupljenog spola usklađenog s kvotama – pojašnjavaju u HUP-u.
Pravobraniteljica Višnja Ljubičić izravno je surađivala s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na izradi teksta navedenih zakonskih izmjena. Kad se govori o mehanizmima osiguranja implementacije ciljeva Direktive, Ljubičić naglašava da se ne oslanjaju samo na sankcije. – Direktiva prije svega polazi od afirmativnog pristupa koji počiva na edukativnim aktivnostima, promicanju dobrih praksi, osvještavanju trgovačkih društava o ekonomskom značaju raznolikosti te važnosti poticanja i razvijanja ženskih talenata na svim razinama. Nadalje, na godišnjoj razini će se objavljivati popis uvrštenih društava koja ispunjavaju uvjete ravnomjerne zastupljenosti muškaraca i žena, a trgovačka društva koja nisu ostvarila ravnomjernu zastupljenost spolova bit će u obvezi razraditi mjere ostvarenja ravnomjerne zastupljenosti i definirati rok u kojem će to ostvariti. U tom kontekstu vrlo važnu ulogu preuzima institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja će biti tijelo nadležno za promicanje, analizu, praćenje i podupiranje rodne ravnoteže u upravama – tvrde iz Ureda pravobraniteljice.
Ako ne funkcionira, bit će strožije
Kako dodaju, sankcije bi trebale biti krajnje sredstvo u mehanizmu osiguranja implementacije. – Novela Zakona o trgovačkim društvima predviđa nekoliko prekršaja za propuste vezane uz uspostavljanje rodne ravnoteže među direktorima/cama uvrštenih trgovačkih društava te predviđa istu maksimalnu novčanu kaznu od 6630 eura kao i u slučajevima drugih prekršaja trgovačkih društava. Ukoliko bi se u praksi pokazalo da uvrštena trgovačka društva ne ostvaruju ključne ciljeve iz Direktive i Zakona o trgovačkim društvima unatoč sankcijama, zakonodavac će morati imati u vidu da Direktiva očekuje da sankcije budu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, te shodno tome postrožiti kazne – naglašava Ljubičić.
Tarja Krehić smatra da ne moramo izmišljati ‘toplu vodu‘, nego samo primijeniti provjerene i pametne mjere koje su već isprobane u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Belgiji, a da ne govorimo o skandinavskim zemljama, koje kvote niti nemaju jer su punu ravnopravnost - dostigli.