Usporavanje rasta cijena ponajprije je vezano uz pad cijena plina, koje su i dalje na najvišim razinama zabilježenima još 80-ih godina. Očekuje se da će se na tim razinama zadržati cijelo desetljeće
Inflacija je možda dosegnula vrhunac, ali dezinflacija će potrajati dulje nego što tržišta očekuju – zaključuje Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u najnovijoj analizi regionalnih ekonomskih izgleda. Budući da EBRD-ove regije obuhvaćaju više od trideset zemalja, od srednje i istočne Europe do Azije i mediteranske Afrike, uprosječeni brojčani podaci možda nisu posve relevantni za Hrvatsku, ali trendovi o kojima se govori svakako jesu.
Analiza govori da je u EBRD-ovim regijama prosječna inflacija vrhunac dosegnula u listopadu prošle godine kad je iznosila 17,5 posto, što je razina koja je zadnji put zabilježena 1998. godine, na kraju tranzicijske recesije. Do prosinca prosječna je inflacija smanjena za jedan postotni poen. Rastu inflacije najviše su pridonijele visoke cijene hrane i energije, koje zajedno čine oko 50 posto poskupljenja. Osim iz rasta cijena energije, inflatorni pritisak proizlazi i iz oporavka globalne potražnje nakon što su postupno ukidana ograničenja vezana uz COVID-19.
Daljnje usporavanje rasta cijena vezano je ponajprije uz pad cijena plina, koje su se do kraja siječnja ove godine vratile na prijeratne razine. No i te su razine, upozorava EBRD, iznimno visoke i usporedive s najvišim cijenama plina, koje su posljednji put zabilježene još 80-ih. Očekuje se da će se, u skladu s prethodnim epizodama visokih cijena u Europi koje traju sedam do 13 godina, visoke cijene plina zadržati tijekom cijelog ovog desetljeća.
Sukladno tome EBRD predviđa da i dezinflacija može potrajati dulje od očekivanja, čemu u prilog govore i iskustva od prije dvadesetak godina. Nakon inflacije u srednjoj i jugoistočnoj Europi koja dosegla vrhunac (oko 11 posto) 2000. godine, cijene su se u razdoblju snažnoga gospodarskog rasta spuštale sporo. Nagli pad cijena dogodio se tek nakon lipnja 2008. godine, kad je prosječna inflacija bila devet posto. U godinu dana tada se smanjila za sedam postotnih poena. Dezinflacija, zaključuje EBRD, brža je u uvjetima slabije ekonomske aktivnosti i visoke nezaposlenosti, zbog čega inflacijska očekivanja ne djeluju na rast plaća.